Connect with us

ENERGETIKA

Energetska kriza trese svijet

Objavljeno

 


Libanska elektroenergetska mreža je potpuno ugašena, nakon što su dvije glavne elektrane ostale bez goriva. Nestašice prijete Indiji, Njemačkoj, Rumuniji. Prijete i nestašice pojedinih proizvoda.

Građani Srbije ne moraju da brinu – imaće tople domove i neće rasti cijene struje i gasa, poručuje predsjednik Vučić. A preduzimaju se, kaže, mjere za zaštitu privrede.

Liban je ostao bez struje i to na nekoliko dana. Zbog nestašica dizela isključene su dvije glavne elektrane što je obustavilo proizvodnju električne energije.

A zbog nestašice uglja sa restrikcijama se suočava Indija i sjever Kine. Najmnogoljudnija zemlja svijeta prethodno je najavila da se okreće zelenoj energiji, a primorana je ponovo da uvozi ugalj.

U Evropi energetski cjenovni cunami. U Albaniji, koja je među najvećim uvoznicima struje kažu, da je zemlja u vanrednom stanju zbog krize u snabdijevanju električnom energijom.

Problemi i u Rumuniji i Bugarskoj. Italijani se već suočavaju sa drastičnim poskupljenjem i gasa i struje.

Reklama

„Iako upozoreni na poskupljenje struje i plina od prvog oktobra, Italijani će tek kada im stignu računi vidjeti šta znači poskupljenje struje za 29,8 odsto i poskupljenje plina za 14,4 odsto. Novo uvećanje samo struje bilo bi znatno dramatičnije da nije reagovala italijanska vlada: struja bi poskupila za 45 odsto“, objašnjava dopisnica RTS iz Italije Sanja Lučić.

Dodaje da je energetska kriza u Italija pokrenula poskupljenja gotovo svih proizvoda.

Zbog vrtoglavog rasta cijena gasa najveći britanski proizvođači – čelika, stakla, keramike i papira, upozorili su vladu da će obustaviti proizvodnju.

Skupi energenti u Njemačkoj pokrenuli su domino efekat: poskupljuju mnogi proizvoda, a prijete i nestašice.

„Poskupio je i gas. Računi za grijanje su Nijemcima za 12 odsto veći od ovog mjeseca. Sve to se odrazilo i na inflaciju, koja je u Njemačkoj, poslije dugo vremena, prešla četiri odsto“, objašnjava Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Njemačke.

Kakva je situacija u Srbiji
Srbija prati dešavanja na svjetskom i evropskom energetskom tržištu, kaže predsjednik Vučić ističući da je naša zemlja na vrijeme riješila probleme. Obezbijeđen je i preventivi interventno i uvoz struje do polovine decembra dok se ne završi remont bloka B1 u TENT-u.

Reklama

Energetsku bezbjednost zemlja je osigurala izgradnjom gasovoda Balkanski tok, uprkos svim pritiscima sa Zapada.

„Svakog dana gledamo da dva do tri miliona dodatno spustimo u Bantski Dvor da bismo čuvali za ne daj Bože. Tako se domaćin ponaša. Svaki dan mi danas ne trošimo iz Bantskog Dvora, već ono što nam regularno dolazi, gasovodom“, naveo je Vučić.

Kako je objasnio, „dodatnih 180 megavata električne energije koje smo čuvali u rezervi, pustili smo u pogon, da bismo spustili berzansku cenu, da bismo pomogli domaćim privrednicima“.

„To građane ne interesuje, mi za njih držimo najnižu moguću cenu u Evropu. Srbija ima najnižu cenu električne energiju u Evropi za domaćinstva“, istakao je Vučić.

Predsjednik je poručio i da se pripremaju projekti gradnje novih hidroelektrana Đerdapa 3 i Bristrice što će za 15 odsto povećati proizvodne kapacitete električne energije.

RTS

Reklama

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Od

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Od

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

NOVOSTI

Lager iz Posušja postao vlasnik firme AT Solar

Objavljeno

 

Od

Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.

Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.

Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.

Reklama

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

U trendu