Connect with us

PRIVREDA

U voćarstvo uloženo 20 miliona maraka

Objavljeno

 


Voćarstvo

BANJALUKA – U razvoj voćarstva Vlada Republike Srpske je u posljednjih pet godina uložila oko 20 miliona maraka, a u jeku ovogodišnje berbe sočnih jabuka i krušaka voćarima stiže nova pomoć u vidu sufinansiranja nabavke boks paleta.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ističu da su za nabavku protivgradnih mreža i boks paleta, u ovoj godini obezbijedili 300.000 KM, ali da će ta sredstva biti uvećana.

– Voćari su tražili da im obezbijedimo dodatni novac za nabavku boks paleta tako da ćemo udovoljiti njihovom zahtjevu i sufinansirati nabavku dodatnih 10.000 paleta – rekli su u resornom ministartvu.

Kako bi podstakli razvoj voćarstva, podsjećaju da su ove godine povećali iznos podsticaja za gotovo 100 odsto u odnosu na lani. Umjesto dosadašnja dva miliona KM, za premiju za proizvedeno i prodato voće, ove godine su za voćare obezbijeđena četiri miliona KM. Dodaju da osim premije za proizvodnju voća, iz agrarnog budžeta izdvajaju značajna sredstva i za druge vrste podsticaja.

– Posredstvom Agencije za agrarna plaćanja RS ove godine smo izdvojili i značajna sredstva za kapitalne investicije. Za podizanje višegodišnjih zasada i za plastenike izdvojeno je po 200.000 KM, dok je za modernizaciju sistema protivgradne odbrane, koja postoji u Srpskoj, ali ne i u FBiH, samo ove sezone izdvojeno četiri miliona KM – naveli su u Ministarstvu poljoprivrede i dodali da protivgradna zaštitna svake godine u voćnjacima sprečava potencijalne višemilionske štete imajući u vidu klimatske promjene i nepredvidljive vremenske uslove.

Ističu da godišnje za sektor voćarstva izdvajaju oko četiri miliona KM, a u periodu od 2013. do 2017. godine ukupna ulaganja iznose gotovo 20 miliona maraka.

Reklama

– U tom periodu iz RS je izvezeno 102.260 tona voća vrijednog više od 178,45 miliona KM. Samo lani je izvezeno 31.044 tona u vrijednosti od 18,45 miliona maraka što je za 52 odsto više u odnosu na petogodišnji prosjek. To pokazuje da izvoz voća iz Srpske postaje sve značajniji – kažu u resornom ministarstvu i navode da je pod voćnjacima prošle godine bilo 2.573 hektara zemljišta što je za 15,5 odsto više nego godinu ranije.

Otkupna cijena

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da ne mogu uticati na otkupnu cijenu jabuke što su pojedini voćari zahtijevali.

– U uslovima tržišne ekonomije, tržište je to koje određuje cijenu nekog proizvoda. Vlada princip ponude i potražnje i u takvim uslovima ne možemo uticati na određivanje otkupne cijene bilo kog proizvoda i bilo kome, osim ako se radi o ozbiljnim poremećajima tržišta i kada su u pitanju osnovne životne namirnice – rekli su u resornom ministarstvu.

Najznačajnije mjere finansirane u periodu 2013-2017. (u KM)

– premija za proizvedeno i prodato voće – 9.201.057

Reklama

– regres po hektaru dizel goriva – 3.091.745

– premija za sadni materijal – 1.201.566

– izgradnja hladnjača za voće – 650.000

– podizanje višegodišnjih zasada – 1.038.177

– nabavka protivgradnih mreža – 1.133.464

– nabavka opreme za navodnjavanje – 958.974

Reklama

– mjere zaštite zdravlja bilja – 1.434.834

– saniranje šteta – 931.541

– premija osiguranja u poljoprivredi – 307.711

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu