PRIVREDA
Uzgajivači kafe okreću se koki
Veliki prerađivači kafe i trgovci zarađuju milijarde, a uzgajivači jedva preživljavaju. Oni upozoravaju na pojačanu migraciju i prelazak na uzgoj koke.
Za slanje upozorenja kolumbijski predsjednik Ivan Duque i njegov honduraški kolega Juan Orlando Hernandez odabrali su značajno mjesto: fincu u Quimbayi, središtu kolumbijskog područja za uzgoj kafe. Dvojica političara su upozorili na jedan od najtežih problema u svojim zemljama. Zbog niske cijene sirove kafe oko 90.000 porodica nalazi se u opasnosti od ekstremnog siromaštva, rekao je Orlando Hernandez. Dok u Hondurasu sve više ljudi zbor siromaštva napušta zemlju, u Kolumbiji prijeti druga opasnost.
“Naš položaj je očajan”, kaže Roberto Velez, portparol kolumbijskih seljaka i moli tržišta da im pomognu.
To bi bilo i u njihovom vlastitom interesu, kaže Velez, jer sve više seljaka razmišlja o prelasku na uzgoj koke, koji je, istina, ilegalan, ali donosi puno veću zaradu. Otvorenim pismom predstavnici uzgajivača kafe iz više od 30 zemalja Latinske Amerike, Azije i Afrike upozorili su koncerne kao Starbucks ili Nestle da prijeti opasnost “socijalne katastrofe”.
Aktualne cijene sirove kafe često nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje. Ugrožena je egzistencija porodica uzgajivača i berača kafe. I pored sklapanja mirovnog sporazuma s gerilskom organizacijom FARC proizvodnja kokaina u Kolumbiji je u posljednje dvije godine znatno porasla.
SAD i Evropa registrovali su povećanje isporuka kokaina. U Kolumbiji je stanje ionako napeto. Nakon što je u posljednje dvije godine iz Venecuele u Kolumbiju pobjeglo oko milijun ljudi, socijalne napetosti rastu. Kriza s cijenom kafe dolazi u najgorem mogućem trenutku.
Na kolumbijskom području uzgoja kafe između Armenije, Pereire i Manizalesa uzgajivači kafe već u rano jutro prate vijesti na televiziji. Kao što drugdje prate kurs dionica na berzi, ovdje se prati aktualna cijena sirove kafe na svjetskom tržištu.
“Atmosfera je loša”, pišu lokalne novine. Ljudi se boje jer cijene nikako da krenu na bolje. Rad na strmim padinama nije samo opasan, nego je i vrlo naporan. A profit ubiraju kompanije, a ne uzgajivači.
Dok je cijena za neke sorte ponovo na rekordno niskom nivou, koncerni dobro zarađuju. Tchibo je tako 2017. povećao zaradu s 34 miliona eura na 199 miliona. Starbucks je u prvom tromjesečju ove godine promet povećao za 14 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine na oko šest milijarda dolara. Zarada je porasla na 660 miliona dolara.
Istovremeno su cijene sirove kafe pale. U novembru 2016. je sorta “kolumbijska blaga arabica” koštala 177,85 centi po funti (454 grama). U septembru 2018. je cijena funte kafe bila samo 125,74 centa. To je pad za 25 odsto. Neke sorte su dostigle najnižu cijenu u posljednjih više od deset godina. Uzrok je velika količina proizvedene kave, kao i špekulacije na berzama.
“Pad cijene kafe na svjetskom tržištu nije nov, zato je već odavno u toku prelazak na uzgoj koke. Cijene kafe su ispod cijena uzgoja. Egzistencija miliona malih seljaka je time ugrožena. Istovremeno gigantski prerađivači i preprodavači kave zarađuju milijarde. To je skandal”, kaže pater Michael Heinz iz humanitarne organizacije Adveniat za pomoć Latinskoj Americi u razgovoru za DW.
“Pravedna trgovina je odgovor na nepravednu svjetsku trgovinu, ali mora biti napravljen i politički pritisak na multinacionalne koncerne”, kaže Heinz koji iz neposredne blizine prati mirovni proces u Kolumbiji.
Kritika iz zemalja proizvođača i nevladinih organizacija već je imala učinka. Starbucks je poklonio 20 miliona američkih dolara za hitnu pomoć uzgajivačima kafe u Srednjoj Americi. Ali, to je samo kap u moru koja ništa ne mijenja u pogledu uzroka poremećaja u raspodjeli profita od prodaje kafe.
Izvor: bankar.me
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca