PRIVREDA
Više od 40 odsto zaposlenih u Srpskoj radi prekovremeno
Radna snaga u RS godišnje odradi desetine miliona sati koji im nisu plaćeni, a najviše prekovremenog rada ima u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, građevinarstvu.
Ranija analiza Saveza sindikata RS pokazala je da je riječ o oko 29 miliona sati, te da u Srpskoj prekovremeno radi 43 odsto radnika, ali da svaki drugi za to nije plaćen. To znači da je u neplaćenom prekovremenom radu sakriveno od 13.000 do 15.000 novih radnih mjesta.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da se situacija u ovoj oblasti neznatno popravila, ali u smislu da radnici koji nisu plaćeni za prekovremeni rad ili napuštaju posao ili prelaze kod drugog poslodavca.
„Novim Zakonom o radu RS povećan je broj prekovremenih radnih sati, a smanjena novčana naknada za uvećanje plate po osnovu ovog rada. Prema našim informacijama, do kojih dolazimo preko službe za besplatnu pravnu pomoć, prekovremeni rad i dalje postoji u značajnoj mjeri, te da se situacija u njegovom plaćanju neznatno popravila“, kaže generalni sekretar ovog Saveza Goran Stanković.
Dodaje da je prekovremeni posebno zastupljen u oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, građevinarstva i drvne industrije.
„Tu je povećan broj prekovremenih sati iz dva razloga. Prvi je što veliki broj radnika iz tih djelatnosti odlazi iz RS, a njih poslodavci moraju da nadoknade kroz prekovremene sate. Drugo, imamo niska primanja, pa je u tim djelatnostima teško naći nove radnike. Onda poslodavci koriste one koji rade, a inspekcijama je teško da dokaže kršenje zakona u ovoj oblasti“, kaže Stanković.
U Sindikatu trgovine, ugostiteljstva i turizma RS kažu da trgovci, ponekad, rade i po deset i više sati prekovremeno.
„Neki poslodavci poštuju zakon i to plate, neki ne. A prekovremeni rad je svakodnevno aktuelan. Pojedini poslodavci radnicima, kad skupe osam prekovremenih sati, daju slobodan dan. Međutim, mnogi radnici ne mogu da ga iskoriste jer, zbog manjka radne snage koja u sve većoj mjeri odlazi sa ovih prostora, te sporog popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u trgovinama, moraju da rade, i to sve više i više“, kaže predsjednik ovog sindikata Goran Savanović.
Naglašava da će sindikat na čijem je čelu uskoro aktuelizovati inicijativu o ukidanju radne nedjelje u Srpskoj, čija će realizacija biti prioritet u idućoj godini.
U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da prekovremeni rad nije problem, sve dok je plaćen.
„Treba da se borimo za sistem u kojem će se više raditi, ali u kojem će radnici takođe biti bolje plaćeni. Naravno da zaposlenima moraju da budu plaćene radna subota i nedelja ili da, po osnovu rada vikendom, dobiju dva slobodna dana tokom sedmice. Takođe, mora biti plaćen svaki prekovremeni sat tokom radnog dana“, poručuje predsjednik ove unije Dragutin Škrebić.
Slaže se da odlazak radnika jeste problem, ali da oni koji ostaju da rade, sve do eventuelnog smanjenja obima posla ili zaposlenja novih radnika, mora da bude plaćen za svaki prekovremeni sat.
„Međutim, veći problem je praksa pojedinih poslodavaca da ne plaćaju prekovremeni rad. Poslodavci moraju da budu svjesni značaja radne snage u današnjim uslovima. Kad se ta svijest probudi, biće sve manje nezakonitosti u ovoj oblasti“, naglašava Škrebić.
U Inspektoratu RS kažu da prekovremeni rad ne može trajati više od deset sati sedmično, niti duže od četiri sata dnevno.
„Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 180 sati. Izuzetno, kolektivnim ugovorom može se utvrditi maksimalno trajanje prekovremenog rada do 230 sati godišnje. U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, radnik je dužan da na zahtjev poslodavca radi duže od punog radnog vremena, a za prekovremi rad ima pravo na uvećanje plate“, kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca