ANALIZE
Životno osiguranje u BiH nedovoljno razvijeno: Polisu vidimo kao trošak, ne kao ulaganje
Osiguranje života u Bosni i Hercegovini i dalje je prilično nerazvijena oblast u odnosu na evropske zemlje, pa i zemlje okruženja.
Mada osiguravajuće kuće svake godine imaju nešto više posla, odnosno bilježe rast broja sklopljenih polisa životnog osiguranja, činjenica je da ono i dalje čini mali dio ukupne premije koja se ostvari u BiH, te RS.
Po posljednjim podacima Agencije za osiguranje u BiH, za prošlu godinu je učešće premije životnog osiguranja u ukupno ostvarenoj premiji osiguranja na nivou BiH bilo oko 20,4 odsto i nije se bitno mijenjalo u odnosu na prethodne tri godine. U Srpskoj taj procenat je prošle godine bio tek nešto više od 11 odsto, a to je nivo na kojem se zadržava već nekoliko godina. Toliko učešće je daleko od dovoljnog i priželjkivanog, potvrđuju u Udruženju društava za osiguranje RS.
– Učešće životnih osiguranja u strukturi premije u razvijenim društvima je na oko 50 odsto. Za ovakvo tržište kao što je RS i BiH, to bi trebalo da bude nekih 30 odsto minimalno, uzimajući u obzir stepen razvijenosti tržišta. Tu ima i dalje prostora za razvoj i tu bi trebalo životna osiguranja da bilježe značajniji rast u odnosu na ova druga osiguranja – kaže predsjednik ovog Udruženja Milomir Durmić.
Prošle godine, ukupna premija životnog osiguranja u BiH iznosila je 139.249.444 KM, a u RS je od toga ostvareno tek 23.202.285 KM. Istovremeno, u FBiH je, u segmetnu životnog osiguranja, u prošloj godini ostvarena premija od 116.047.159 KM, što čini čak 24,4 odsto ukupne premije osiguranja.
Osim po visini premije, tržište životnog osiguranja u FBiH i RS znatno se razlikuje i po broju osiguravajućih kuća koje nude građanima mogućnost da osiguraju život ili zdravlje. Dok u FBiH to godinama radi sedam osiguravajućih kuća, u RS taj posao rade tek tri društva – Grawe, Wiener i Dunav osiguranje. Podaci pokazuju, ipak, da ovo tržište u RS trenutno nešto brže raste nego u FBiH, ali je i to dosta sporije od potrebnog. Prosječna godišnja stopa rasta životnog osiguranja u posljednje četiri godine u RS iznosi 15,19 odsto, dok je prosječna godišnja stopa rasta u FBiH 5,37 odsto.
Kako objašnjavaju u osiguravajućim kućama, u FBiH je sjedište većine osiguravajućih kuća koja dominantno rade životno osiguranje, što utiče i na ukupne rezultate u ovoj oblasti.
– I tržište osiguranja je duplo veće u FBiH nego u RS, pa je i premija daleko veća iz tog razloga. I društva koja rade preko filijala u RS, svoju premiju knjiže kao ostvarenu u FBiH, po sjedištu društva – objašnjavaju u osiguravajućim kućama.
Iz Udruženja osiguravajućih kuća u RS ističu i da su nedovoljno učešće premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji, te mala stopa rasta životnog osiguranja, zapravo, posljedica niske svijesti o potrebi osiguranja i kulture osiguranja.
– Po svim parametrima i istraživanjima, osnovni razlog je to što su ljudi nedovoljno zainteresovani za tu vrstu osiguranja i posmatraju to samo kao trošak, a nikako kao investiciju. Ako bi ljudi to stavljali u neke finansijske okvire, vidjeli bi da neku polisu životnog osiguranja mogu da plate, jer bi to bilo 40 do 50 maraka mjesečno, što nije puno kad uzmete u obzir da za cigarete date mnogo više od toga ili kafu. Ali, mi nemamo tu svijest da je to novac koji ulažemo. Drugi momenat je, svakako, to što je slaba ekonomska moć građana – kaže Durmić.
Po njegovim riječima, životno osiguranje ima dva karaktera.
– Primarno je da osiguravamo sebe i zdravlje, te da imamo tu neku sigurnost, a sa druge strane to je i vid štednje. Taj vrsta osiguranja ima čak i neki prinos, za razliku od svih drugih vidova osiguranja, gdje samo plaćamo premiju osiguranja – kaže on.
Po podacima Agencije, u neživotnom osiguranju je tokom 2017. godine u BiH ostvaren rast od 7,8 odsto u odnosu na 2016. godinu, a u oblasti životnog osiguranja zabilježen je rast od 7,72 odsto u odnosu na 2016. godinu. Prosječna godišnja stopa rasta neživotnog osiguranja u posljednje četiri godine iznosi 6,72 odsto, dok prosječna godišnja stopa rasta životnog osiguranja u posljednje četiri godine iznosi 6,76 odsto.
Ukupna premija u RS veća za 11 odsto
U Republici Srpskoj je ukupna premija u 2017. godini iznosila 207.887.978 KM i u odnosu na 2016. godinu ostvaren je rast od 10,94 odsto. U neživotnom osiguranju je ostvaren rast od 10,9 odsto, a u životnom osiguranju ostvaren je rast od 11,2 odsto. Prosječna godišnja stopa rasta neživotnog osiguranja u posljednje četiri godine u RS iznosi 9,53 odsto, dok prosječna godišnja stopa rasta životnog osiguranja u posljednje četiri godine iznosi 15,19 odsto, podaci su Agencije za osiguranje u BiH.
Izvor: Srpskainfo.com
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca