Connect with us

BIZNIS

Zvaničnici BiH će samo na luksuzna vozila potrošiti više od 10 miliona KM!

Objavljeno

 


Automobili

Kad bismo uzeli u obzir i kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše.

Institucije BiH u proteklom periodu nastavile su sa intenzivnom potrošnjom budžetskog novca za kupovinu novih luksuznih vozila i limuzina prije opštih izbora 7. oktobra.

Prema podacima do kojih je došao Inforadar, pred izbore vozila, između ostalih institucija, nabavljaju Investiciono-razvojna banka RS, Ustavni sud RS, Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, kao i Ministarstvo odbrane BiH. Za automobile će biti utrošeni milionski iznosi.

Investiciono-razvojna banka RS 10. septembra ove godine sklopila je ugovor sa preduzećem Autokomerciz Banjaluke za nabavku vozila od oko 70.000 KM. Ustavni sud RS sklopio je ugovor sa Autoradom iz Pelagićeva za nabavku vozila koje će koštati više od 70.000 KM, dok je Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica početkom mjeseca sklopilo ugovor sa firmom Porsche BH za nabavku dva vozila od oko 80.000 KM.

Najviše novca – za kompletnu obnovu voznog parka, što podrazumijeva i kupovinu novih autobusa, sanitetskih vozila, kamiona, cisterni, hladnjača i dr., potrošiće Ministarstvo odbrane za potrebe Oružanih snaga BiH u 2018. godini, čak oko 21,2 miliona KM, a sve prema višegodišnjem projektu Osiguranje i unapređenje operativnosti motornih vozila OS BiH.

Međutim, u okviru ove nabavke postavlja se pitanje neophodnosti kupovine 26 skupocjenih terenaca, koji će koštati čak 1,56 miliona KM!

Reklama

Vlasti i javne kompanije u Bosni i Hercegovini već su u prvih šest mjeseci ove godine potrošile gotovo devet miliona KM za kupovinu vozila, o čemu su ranije mediji izvještavali, a procjene su do će do kraja godine cifra premašiti 10 miliona KM. Kad bismo, pak, uzeli u obzir i ovu kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše!

Opšte poznata je činjenica, što su utvrdili i revizori, da se u većini slučajeva automobili nabavljaju kod određenih nabavljača, što upućuje na klijentelizam i korupciju. Takođe, na 70 posto svih završenih tendera prijavila se samo po jedna firma.

Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH i Koalicije “Da javne nabavke u BiH postanu javne”, kaže da je primijetan povećan utrošak sredstava kroz javne nabavke u izbornoj godini.

“Po našem uzorku, za 50 odsto je uvećan iznos nabavki u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Uzimajući u obzir načelo najbolje vrijednosti za novac, niko nema konkretne odgovore na pitanja zašto se nešto nabavlja, i zašto se baš to nabavlja. Uz određene izuzetke, mislim da smo šampioni po broju vozila u odnosu na broj državnih službenika”, kaže Miraščija, dodavši da nabavke vozila ukazuju na naštimane tehničke specifikacije određenih konkretnih vozila i konkretnih prodavača.

“Tako parlamentarci u BiH preferiraju VW passat vozila. Skorija nabavka vozila od strane Opštine Centar Sarajevo podrazumijevala je Škoda vozila što smo najavili i prije dostavljanja ponuda”, kazao je on.

Najvrijednije tendere za nabavku službenih auta u BiH najčešće dobijaju tri kompanije: M.R.M. iz Ljubuškog, te Porsche i AC Quattro iz Sarajeva. Vozila političara i funkcionera 2017. godine koštala je također oko deset miliona maraka.

Reklama

Ekonomski analitičari i predstavnici organizacija civilnog društva smatraju da sa ovolikom potrošnjom na vozila bh. vlasti pokazuju koliko ih ustvari ne zanimaju problemi građana ove zemlje. Zbog prekomjerne potrošnje na limuzine aktivisti organizacije Restart Srpska prošle godine su organizovali akciju Zatvori škole, kupi audi, ukazujući na rastrošnost institucija.

Stefan Blagić iz Udruženja Restart kaže da su bh. vlasti, iako se prošle godine digla prašina u javnosti u vezi ovog problema, nastavile na svim nivoima bahato i bezobzirno trošenje javnih sredstava na skupocjene automobile.

„Mi jesmo postigli neke konkretne rezultate (5 odsto od kupovine svakog automobila ide u Fond solidarnosti), međutim, situacija je daleko od idealne. Jasno je da je sramotno da političari jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi voze najbolje službene automobile, dok se u Norveškoj i/li Danskoj političari prevoze biciklima ili javnim prevozom. Bilo kako bilo, građani su jedini pravi i legitimni sudija i nadam se da će na predstojećim izborima kazniti ovakvu pervertiranu politiku vlastodržaca u BiH“, poručuje Blagić.

Miraščija podsjeća da se u BiH inače godišnje (u prosjeku) troši oko tri milijarde KM na javne nabavke.

“Zamislite kako bi izgledale naša obdaništa, škole, ambulante, bolnice, koliko bi se povećale penzije i plate, socijalna davanja i slično, kada bi se poštovali principi ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, i sprečavala korupcija u javnim nabavkama”, kaže on.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da neke institucije pretjeruju sa nabavkom vozila i da se sa utrošenim novcem moglo dosta učiniti na zaustavljanju odlaska mladih iz zemlje.

Reklama

“Veliki problem je recimo iseljavanje stanovništva, tj. odlazak uglavnom mladih ljudi. Za jedan milion KM, koji se izdvoji za nabavku desetak vozila političara, moguće je osigurati minimalno 50 doktorskih stipendija, ili 100 magistarskih stipendija, čime direktno zadržavamo mlade osobe da ostaju u BiH. Sa jedan milion KM možemo podjeliti 100.000 udžbenika besplatno djeci u BiH za školu“, kaže Hadžić, dodavši da je mnogo kvalitetnijih mogućnosti za ulaganje novca.

„Međutim, kada političari zasjednu u fotelje, odmah ih samo zanima kupovina automobila, umjesto da razmišljaju o ljudima koji su ih birali“, zaključuje on.

 

Izvor: InfoRadar

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

U trendu