PRIVREDA
Osiguravajuće kuće u RS očekuju velike promjene u poslovanju
BANJALUKA – Premija osiguranja u RS po stanovniku još nije dostigla iznos od stotinu evra i konstantno je niža, kako u odnosu na razvijena, tako i u odnosu na tržišta osiguranja u razvoju.
Istovremeno, učešće premije osiguranja u bruto društvenom proizvodu u RS sa oko dva odsto na približno je istom nivou kao i u ostalim zemljama iz okruženja sa sličnim nivoom razvoja tržišta osiguranja.
Ističu to iz Agencije za osiguranje RS koja je nedavno analizirala aktuelno stanje sektora i razvijenost tržišta osiguranja u RS u smislu spremnosti na velike promjene u načinu poslovanja koje ga u narednom periodu očekuju. Naime, društva za osiguranje i reosiguranje u RS očekuje prelazak na poslovanje u skladu sa novim zakonodavnim i regulatornim okvirom koji se već gotovo tri godine primjenjuje u zemljama EU. Taj okvir poznatiji je kao Solventnost II, a konceptualno je značajno različit u odnosu na onaj po kojem sada posluju osiguravajuće kuće u RS.
„Osnovne promjene koje donosi Solventnost II se odnose na nova pravila solventnosti i upravljanja rizicima, koja se često i podrazumijevaju pod pojmom Solventnost II. Ovaj regulatorni okvir se zasniva na obavezi prepoznavanja i vrednovanja svih rizika kojima je društvo za osiguranje izloženo, te upravljanja tim rizicima i u tom smislu preventivnog djelovanja nadzornog organa. Osnovni ciljevi Solventnost II su postavljanje granice solventnosti koja će predstavljati ukupnu izloženost svim rizicima, uz rano prepoznavanje tržišnih promjena“, ističe direktor Agencije za osiguranje RS Slaven Dujaković.
Po njegovim riječima, društva za osiguranje u RS tako očekuje potpuno novi koncept u izračunavanju adekvatnosti kapitala, novi sveobuhvatni pristup upravljanju rizicima koji zahtijeva razvoj funkcija koje će moći da isprate ove zahtjeve, te podizanje nivoa transparentnosti.
„Pošto je za prelazak na Solventnost II potrebno donošenje potpuno novog zakona, Agencija nije u mogućnosti da odgovori kada se očekuje prelazak, jer joj to nije u nadležnosti. Sa druge strane, Agencija je u skladu sa svojima nadležnostima, a u svrhu sagledavanja aktuelnog stanja i početnih pretpostavki za ulazak u proces prilagođavanja novom regulatornom okviru, donijela Strateški okvir pripreme za prelazak na regulatorni okvir zasnovan na Solventnosti II, koji ne prejudicira rokove za promjenu i usaglašavanje zakona sa tim zahtjevima“, objašnjava Dujaković.
Kako ističe, cilj je da se, polazeći od aktuelnog stanja i razvijenosti sektora osiguranja, preduzimaju aktivnosti koje stvaraju pretpostavke za spremniji ulazak u fazu formalnog usklađivanja, a uvažavajući iskustva iz zemalja EU. To iskustvo ukazuje na to da je bio potreban duži period pripreme, te angažovanje dodatnih resursa, kako finansijskih, tako i kadrovskih i tehničkih, za prelazak na novi način poslovanja.
„Djelatnost osiguranja u EU je, u prethodnom periodu, bila uređena većim brojem direktiva iz okvira Solventnost I, a kojima se u proteklim decenijama vršila postepena harmonizacija pravila za obavljanje djelatnosti osiguranja. Aktuelni zakonski okvir sektora osiguranja u Republici Srpskoj i Federaciji BiH je zasnovan na direktivama iz regulatornog okvira Solventnost I“, navode iz Agencije.
Kako ističu, u toku primjene regulatornog okvira Solventnost I, pored brojnih prednosti, identifikovani su i određeni nedostaci kao što su akcenat na knjigovodstvenim, a ne na tržišnim vrijednostima, te činjenica da nije dovoljno stimulativan za društva za osiguranje da adekvatno upravljaju rizicima i investicijama.
Analizirajući postojeće stanje u sektoru, iz Agencije navode i da je ukupni raspoloživi kapital društava za osiguranje, izračunat prema zahtjevima Solventnosti I, na kraju prošle godine iznosio 92,3 miliona KM.
Društva za osiguranje sa sjedištem u RS obračunala su u 2017. godini premiju u iznosu od 207,9 miliona KM, a što je više za 10,9 odsto u odnosu na 2016. godinu. U periodu od 2013. do 2017. godine, zabilježena je približno ista godišnja stopa rasta tržišta osiguranja, a koja je iznosila oko 10 odsto.
U ukupno obračunatoj premiji, dominira premija osiguranja od odgovornosti za motorna vozila koja je u 2017. godini iznosila 134,8 miliona KM, a u okviru koje premija obaveznog osiguranja od autoodgovornosti učestvuje sa 99,6 odsto – navodi se u Strateškom okviru pripreme za prelazak na regulatorni okvir zasnovan na Solventnosti II koji je pripremila Agencija.
Životno osiguranje nerazvijeno
Premija životnog osiguranja u 2017. godini u RS je iznosila 23,2 miliona KM. Bez obzira na visoke godišnje stope rasta, premija životnog osiguranja još nije dostigla učešće od 20 odsto u ukupnoj premiji. Iskazan je i višak raspoloživog kapitala, u odnosu na graničnu vrijednost adekvatnosti raspoloživog kapitala, u iznosu od 25,9 miliona KM ili 39 odsto, od čega 22,9 miliona KM u neživotnom osiguranju ili 40 odsto, odnosno tri miliona KM viška u životnom osiguranju ili 31 odsto, navode iz Agencije.
Izvor: Srpska info
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca