FINANSIJE
Skromnom štednjom do veće penzije
BANJALUKA – Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu (EPF), prvom te vrste u Srpskoj i BiH, za nešto manje od godinu postojanja povjerenje je ukazalo nekoliko hiljada članova, a iznos na računu fonda svakodnevno se uvećava.
Fond su u decembru prošle godine osnovali Penzijski rezervni fond RS (PREF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupna pokojninska družba iz Ljubljane, a osnivanje su podržale i institucije Srpske.
Većina korisnika fondu je pristupila posredstvom poslodavca.
– Kada se poslodavac pokaže odgovornim za svoje zaposlene i formira penzijski plan po kome finansira dio penzijskog doprinosa, zaposleni se lakše odlučuju da kroz izdvajanje od bruto plata sufinansiraju drugi dio penzijskog doprinosa i na taj način počnu dodatno da štede za penziju. Trenutno je više od 90 odsto članova učlanjeno posredstvom poslodavaca, dok su ostali pristupili kao fizička lica, odnosno samostalno, dok je poslodavac samo obveznik uplate doprinosa – istakli su u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu i dodali da je do sada fondu pristupilo više od 20 poslodavaca.
Pojašnjavaju da su s ciljem da podstaknu poslodavce i radnike na uplate u fond, poslodavci oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa na uplate na račun zaposlenih u EPF-u do iznosa od 1.200 KM godišnje.
– Ukoliko se poslodavac prilikom pristupanja u dobrovoljne penzijske fondove odluči da za svoje radnike organizuje penzijski plan i na račun zaposlenih izvrši uplatu u penzijski fond, neće biti u obavezi da na tu uplatu do 100 KM mjesečno plati doprinose, a to je najpovoljniji način stimulacije i nagrađivanja radnika – naveli su u fondu i dodali da je s obzirom na to da posluju manje od godinu, njihova imovina relativno mala i da se svakodnevno uvećava novim uplatama članova.
Uplaćeni novac članovi će kasnije moći da koriste kao dodatnu penziju uz redovnu koju isplaćuje Fond PIO RS.
Suština uplata u dobrovoljni penzijski fond je štednja za sigurnije penzionerske dane, a ovakvi fondovi u zemljama okruženja postoje već petnaestak godina.
Direktor PREF-a Miloš Grujić, koji je i član Upravnog odbora Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, ističe da je EPF jedna vrsta štednje.
– Država se odriče jednog dijela poreza jer postoji poreska olakšica za uplate do 1.200 maraka godišnje. Poenta je u tome što je ta investiciona politika prilično konzervativna, a iako je riječ o demografskom fondu, on je, prije svega, i investicioni i u skladu s tim ostvaruje male, ali stabilne prinose od oko dva do tri odsto. Kad se oduzme provizija za upravljanje za ulaz, član fonda koji uplaćuje je u plusu. Kada na to dodate i ovu poresku olakšicu, on je u startu nagrađen i u tome je značaj fonda – rekao je Grujić.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca