FINANSIJE
Plate u većini opština skromno porasle, samo rijetke odskočile
Za posljednjih pet godina prosječna neto plata u Srpskoj porasla je u većini opština, a kada se pogleda njihov prosjek, rast je skroman – 23 marke.
Rast plata u nekim od njih, međutim, drastično odskače od tog prosjeka. Plata je tako za pet godina najviše porasla u maloj opštini Petrovac, čiji stanovnici su prošle godine imali prosječnu platu od 841 KM ili tačno 280 KM više nego u 2013. godini. Po tom rastu, prati je samo opština Istočni Stari Grad u Istočnom Sarajevu, gdje je prosječna plata za 5 godina porasla za 217 KM i prošle godine je dostigla cifru od 820 maraka.
Načelnik opštine Petrovac Milan Grbić objašnjava da su na ovakav skok uticale dvije promjene koje su se dogodile u opštini.
– Jedno je to što smo povećali i koeficijente za obračun plata, a povećana jijena rada za 30 odsto, odnosno sa 100 maraka na 130 maraka. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina zaposleno je novih ljudi, prvenstveno traktorista i sjekača šume, čije su plate su od 1.500 do 2.300 maraka, a na to su plaćeni i porezi i doprinosi, što je značajno uticalo na rast tog prosjeka. Do skoro mi nismo imali tih radnika uopšte, već smo iznajmljivali firme koje su radile za nas, a sada to radimo u vlastitoj režiji i isplatnije je za šumsko gazdinstvo. I imali smo dva traktora koja su malo radila i bili slabo plaćeni, a sada se to promijenilo – objašnjava Grbić.
Na pitanje da li se u ovoj opštini sada i bolje živi nego prije pet godina, kada je prosječna plata bila svega 561 marku, on ističe da standard jeste malo bolji, ali da to nije ništa drastično.
– Bolje se živi, ali sve to i stagnira već neko vrijeme, dok potrošačka korpa poskupljuje. I tih 800 maraka realno je malo u odnosu na to. Osim toga, svi su u kreditima, ali mislimo da će biti bolje u budućem nekom periodu – kaže Grbić.
Da stanovništvo u nerazvijenim opštinama, bez obzira na nominalni rast ili pad plata, teško živi smatra i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. U opštini kojom rukovodi je, recimo, u posljednjih pet godina prosječna plata pala za 54 marke, iako je i ona dio grada Istočno Sarajevo, baš kao i Istočni Stari Grad, u kojem je zabilježen veliki rast.
Srbija– Što se tiče prosječne plate na Istočnoj Ilidži, mogu slobodno da kažem da je kod nas u posljednjih deset godina napravljena situacija da dolaze privredni subjekti koji su iz privatnog sektora i nalaze ovdje sjedište i samim tim zapošljavaju ljude iz ovog mjesta. To što su plate u tim granama male, one su uticale na prosječnu platu i ona je nešto niža u odnosu na neki period prije pet godina, ali je u apsolutnom broju veći broj ljudi našao posao. Najveći broj zaposlenih je u uslužnom sektoru, gdje plate nisu velike – objašnjava Božović.
Ističe i da su se u Istočnom Starom Gradu posljednjih godina desile slične promjene, odnosno razvija se hotelijerstvo, što je prvenstveno uticalo na rast plata.
– Ipak, kada pogledate te plate i potrošačku korpu i rast troškova, ja bih rekao da ljudi ne žive bolje, već lošije u odnosu na prije 5-6 godina, pa čak i u odnosu na prije deset godina – priznaje on.
U sličnoj su situaciji i stanovnici Bileće, gdje su zaposleni prošle godine živjeli sa čak 53 KM manje nego pet godina ranije, a prosječna plata i u Bijeljini je za 17 maraka bila manja nego u 2013. godini.
Najveći pad, ipak, imala je opština Kupres, gdje se prošle godine zarađivalo prosječno svega 505 maraka, a to je čak 93 KM manje nego u 2013. godini. Situacija nije mnogo bolja ni u Donjem Žabaru gdje su zaposleni lane imali svega 564 KM plate, što je 44 marke manje nego pet godina ranije.
Manje se u posljednjih pet godina zarađuje i u Gacku u kojem je, inače, prosječna plata među najvećim u Srpskoj, zahvaljujući tome što je mnogo stanovnika zaposleno u rudniku i termoelektrani. Prošle godine u Gacku je prosječna neto plata bila 997 KM, dok je u 2013. godini iznosila 1.013 maraka.
Nasuprot tome, u Ugljeviku, gdje rudnik i termoelektrana, takođe, zapošljavaju mnogo ljudi, prosječna plata je u proteklih pet godina stalno rasla – sa 1.089 KM u 2013. godini na 1.135 KM prošle godine. Veće plate od njih imaju samo zaposleni u Stanarima, koji su sa prosječnom platom od 1.180 KM rekorderi prošle godine.
Izvor: Srpskainfo.com
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca