Connect with us

PRIVREDA

Rad na crno šteti svima

Objavljeno

 


Građevinci

BANJALUKA – U Republici Srpskoj prošle godine je samo jedan odsto manje zatečenih radnika na crno u odnosu na 2017, podaci su Republičke Uprave za inspekcijske poslove.

U Inspektoratu RS kažu da su tokom 2018. godine inspektori, kontrolom 14.390 radnika, pronašli 392 radnika, ili tri odsto, koji nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

“Tokom 2017. godine kontrolisano je 14.219 radnika, od kojih 532, ili četiri odsto, nisu imala regulisan radnopravni odnos s poslodavcem“, kazali su u Inspektoratu RS.

U Poreskoj upravi RS kažu da inspektori ne idu striktno u kontrolu otkrivanja neprijavljenih radnika, već to rade u okviru redovnih kontrola i kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa.

“U prvih devet mjeseci prošle godine otkrili smo 28 radnika koji nisu bili prijavljeni u jedinstveni sistem, a u istom periodu 2017. godine otkriveno je 95 radnika koji nisu bili prijavljeni u jedinstveni sistem“, kazali su u Poreskoj upravi RS.

Reklama

U Republičkoj upravi za igre na sreću kažu da 2017. nisu imali evidentiran nijedan slučaj rada na crno, a prošle godine samo jedan.

Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže da postoje tri oblika rada na crno u RS, te da se podaci Inspektorata RS i situacija u stvarnosti ne poklapaju.

“Prvi oblik rada na crno je zapošljavanje u takozvanim privrednim subjektima koji niti su registrovani oni niti su registrovani zaposlenici, a takve ‘privredne subjekte’ ne kontroliše inspekcija“, pojašnjava Mišićeva.

Prema njenim riječima, drugi oblik rada na crno je kada registrovani privredni subjekti uz zakonski zaposlene radnike imaju jedan broj radnika koji nije prijavljen.

Ističe da radnici koji rade u takvim kompanijama neće priznati da rade na crno, jer ih sistem ne štiti i plaše se gubitka posla.

“Treći oblik je kada su radnici formalno prijavljeni, ali po nekoliko mjeseci ne dobijaju platu. Kada sve ovo uporedimo s redovnim kontrolama Inspektorata RS, očigledno je da nešto ne štima“, smatra Mišićeva.

Reklama

Dodaje da je u BiH, po eksternim procjenama, trećina bruto društvenog proizvoda u sivoj zoni.

“Kada to sagledamo, onda ocjena Inspektorata RS ne ide u korak s tim. Po podacima Inspektorata ispada da nemamo problem, da skoro i nemamo rada na crno, a svi znamo da imamo“, kazala je Mišićeva.

Smatra da je rješenje tog problema u promjeni Zakona o inspekcijama, te da je bitna uloga poreskih inspektora, predsjednika Vlade i memoranduma koji je potpisan između Saveza sindikata RS i Unije poslodavaca RS.

“Treba drugačije postaviti Inspektorat RS, jer očigledno da nemaju ni dovoljno ingerencija, ni dovoljno kompetencija niti mogućnosti da inspektori djeluju baš onako kako trebaju“, rekla je Mišićeva.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da rad na crno šteti podjednako i zaposlenicima i poslodavcima.

“Unija udruženja poslodavaca RS podržava svaku aktivnost u borbi protiv rada na crno. Rad na crno šteti i državi jer nije dobila poreze i doprinose za taj rad, a još više šteti urednim poslodavcima jer rade u prostoru nelojalne konkurencije“, objasnio je Škrebić.

Reklama

Dodaje da RS ima dobru zakonsku regulativu, ali da se zakoni ne primjenjuju adekvatno.

“Nema smisla ponovo mijenjati zakone ako ih se nećemo pridržavati. Rad na crno se vjerovatno nikada neće u potpunosti istrijebiti, ali s postojećom zakonskom regulativom uz rad kontrolnih organa možemo ga svesti na neku razumnu mjeru“, kazao je Škrebić.

Kazne

Kazne za poslodavce u RS koji nisu na vrijeme prijavili svoje radnike kreću se od 5.000 do 20.000 KM, kazali su u Inspektoratu RS.

Dodali su da nisu predviđene kazne za radnike koji su uhvaćeni u radu na crno.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu