FINANSIJE
Za najmanje plate rade ugostitelji, građevinari i trgovci
Najniže prosječne neto plate u Srpskoj zarađuju zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu – 599 KM, u oblasti umjetnosti zabave i rekreacije – 608, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 617, te u građevinarstvu – 618 KM.
Prosječna isplaćena novembarska neto plata radnika u trgovini iznosila je 661 maraka, a u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 687 KM.
Iz Saveza sindikata RS saopštili su da su navedene prosječne neto plate isplaćene u novembru pokrivale troškove sindikalne potrošačke korpe od 31,71 do 36,37 odsto.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj u novembru lane koštala je 1.888 KM. Ovu korpu je prosječna isplaćena neto plata u novmbru, u iznosu od 880 KM, pokrivala sa svega 46,59 odsto.
U novembru su porodice u Srpskoj najviše novca trošile za nabavku prehrane – 689,1 KM, za stanovanje i komunalne usluge 582,6, te za tekuće održavanje domaćinstva 105,8 KM. Odjeća i obuća koštala je 139 KM, higijena i nejga zdravlja 89,7, prevoz 200,2, te obrazovanje i kultura 82,38 KM.
– Iz navedenih podataka jasno je u Srpskoj potrebno što prije potpisati opšti i granske kolektivne ugovore, te povećati plate i poboljšati životni standard svim radnicima, da bi se smanjio trend odlaska mlade, radno sposobne, kvalifikovane radne snage – saopštili su iz ovog saveza.
Iz Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS ocjenjuju teškim stanje u kojem se nalaze radnici u ovoj oblasti, u kojoj su plate među nižim u Srpskoj.
– U građevinarstvu je plata izuzetno mala u odnosu na prosječnu sindikalnu potrošačku korpu. U komunalnom sektoru prosječna plata je 800 KM, ali taj prosjek nije relevantan, jer se tu računaju i ugovorene plate menadžmenta komunalnih preduzeća, bez kojih prosječna plata u ovom sektoru ne bi iznosila više od 650 KM – rekla je predsjednica ovog sindikata Dragana Vrabičić.
Za male plate rade i zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, koji dodatnu muku muče sa prekovremenim radom, koji im najčešće nije plaćen.
Ranija analiza Saveza sindikata RS pokazala je da je riječ o oko 29 miliona sati, te da u Srpskoj prekovremeno radi 43 odsto radnika, ali da svaki drugi za to nije plaćen. To znači da je u neplaćenom prekovremenom radu sakriveno od 13.000 do 15.000 novih radnih mjesta.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da se situacija u ovoj oblasti neznatno popravila, ali u smislu da radnici koje nisu plaćeni za prekovremeni rad ili napuštaju posao ili prelaze kod drugog poslodavca.
– Novim Zakonom o radu RS povećan je broj prekovremenih radnih sati, a smanjena novčana naknada za uvećanje plate po osnovu ovog rada. Prema našim informacijama, do kojih dolazimo preko službe za besplatnu pravnu pomoć, prekovremeni rad i dalje postoji u značajnoj mjeri – rekao je ranije za Srpskainfo generalni sekretar ovog Saveza Goran Stanković.
Dodao je da je prekovremeni rad posebno zastupljen u oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, građevinarstva i drvne industrije.
– Tu je povećan broj prekovremenih sati iz dva razloga. Prvi je što veliki broj radnika iz tih djelatnosti odlazi iz RS, a njih poslodavci moraju da nadoknade kroz prekovremene sate. Drugo, imamo niska primanja, pa je u tim djelatnostima teško naći nove radnike. Onda poslodavci koriste one koji rade, a inspekcijama je teško da dokaže kršenje zakona u ovoj oblasti – istakao je Stanković.
Podsjetimo, najviša prosječna neto plata u novembru prošle godine u RS od 1.379 KM isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i veća je za 1,47 odsto nego oktobarska.
Ne prikazuju prekovremeni rad
Anketa Zavoda za statistiku RS je pokazala da svi radnici rade prekovremeno, ali nema podataka o plaćanju prekovremenih sati. Istovremeno, istraživanja Saveza sindikata RS pokazuju da mnogi poslodavci ne prikazuju prekovremeni rad i da oko 10.000 legalno zaposlenih radi više od 40 sati sedmično.
Po istraživanju ovog saveza, radna sedmica radnika koji rade prekovremeno traje 45 sati, a kod nekih čak i 50 sati. U Inspektoratu RS kažu da prekovremeni rad ne može trajati više od 10 sati sedmično, niti duže od 4 sata dnevno.
Izvor: Srpskainfo.com
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca