Iako se na prvi pogled čini kako od direktive neće biti ništa jer se zemlje članice ne mogu dogovoriti, to baš i nije tako.

Prijedlog Direktive o zaštiti autorskih prava u EU-u naišao je na neočekivanu prepreku.

Naime, za danas su bili predviđeni pregovori između Vijeća Evrope, Evropske komisije i predstavnika Evropskog parlamenta, ali oni su otkazani do daljnjeg.

Trostrani pregovori trebali su definirati konačnu verziju direktive i poslati ju pred parlamentarce na glasanje, ali od zajedničkog stajališta nije bilo ništa.

Čak 11 zemalja, među kojima i Hrvatska, glasalo je protiv predložene verzije Direktive, odnosno spornih članova 11. i 13. te tako zaustavilo cijeli proces.

Problem je i što su neki izdavači i udruge autora koji bi trebali profitirati od člaa 13. više baš i nisu sigurni da će on, u predloženom obliku, rezultirati zaštitom autorskih prava.

Reklama

Iako se na prvi pogled čini kako od direktive neće biti ništa jer se zemlje članice ne mogu dogovoriti, to baš i nije tako.

Kako pojašnjava Julia Reda, zastupnica u Evropskom parlamentu i jedna od najglasnijih protivnica predložene Direktive, neslaganje 11 zemalja ne znači da će Direktiva biti odbačena.

Neki čak zagovaraju da se Direktiva prihvati bez spornih članova 11. i 13., no takvo polovično rješenje ne čini se vjerojatnim.

Podsjetimo, sporni se dijelovi mogu ukratko svesti na:

Član 13. po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Član 11. koji bi uveo tzv. „susjedna prava“ (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. „porez na linkove“, a po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobijati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući čak i kratke isječke sadržaja članaka.

Reklama

Šta evropska direktiva o zaštiti autorskih prava znači za tebe?

Rumunsko predsjedništvo sad mora napraviti reviziju spornih članova i dati novi prijedlog zemljama članicama na izjašnjavanje. Zavisno od toga koliko će im za novi prijedlog trebati i koliko će članicama trebati da se izjasne, vjerovatnije je da će prihvatanje Direktive biti odgođeno, barem do marta.

To otvara cijeli niz potencijalnih problema. Prije svega Brexit i Veliku Britaniju, koja, iako je učestvovala u raspravi o Direktivi, ako izađe iz EU, više neće imati pravo glasa, ali ni obvezu prilagoditi se novim pravilima.

S obzirom na to da su u maju izbori za Europski parlament, vjerovatnije je da će o novom prijedlogu Direktive raspravljati i glasati novi sastav EP-a.

To znači da zagovornici pokreta „#SaveYourInternet“, koji se protive ovakvom tekstu Direktive imaju još malo vremena da promijene situaciju.

Zanimljivo, u kampanju protiv člana 13. uključio se i YouTube, koji je, baš kao i Google, jasno pokazao kako bi izgledao nakon prihvatanja predloženog člana 13.

Reklama

People asked us what YouTube would look like if Article 13 gets implemented in the wrong way.

So we mocked this up…

Does it scare you too? If so, click here to #SaveYourInternet → https://t.co/UzaIKzKpj1 pic.twitter.com/obaNTfKlQD

— YouTube (@YouTube) January 18, 2019

Reklama

Ujedno su pozvali sve da se priključe pokretu „#SaveYourInternet“ i pokažu što misle o Direktivi.

Izvor: zimo.dnevnik.hr