PRIVREDA
Teslićka Destilacija i Šume RS još bez ugovora: Nadoknada štete kamen spoticanja
TESLIĆ – Hemijska industrija „Destilacija“ iz Teslića još nije potpisala ugovor sa „Šumama Republike Srpske“ o isporuci sirovine za ovu godinu, jer se ne slaže sa članom koji se odnosi na nadoknadu štete u slučaju raskida ugovora, dok u ovom javnom preduzeću poručuju da svako odgađanje zaključenja tog dokumenta dovodi i do kašnjenja u realizaciji.
Direktor „Destilacije“ Novo Škrebić ističe da im je ponuđen ugovor prema kojem bi u ovoj godini trebalo da dobiju 100.000 metara kubnih sirovine, što je za oko 3.500 kubika više u odnosu na prošlogodišnji ugovor.
– Nisam imao primjedbe na količinu, ni na cijenu koja bi bila viša za nekih 15,5 odsto nego ranije, jer se veća količina sirovine odnosi na prvu klasu ogrevnog drveta, ali nisam potpisao ugovor jer smatram da je sporan član 12 tog dokumenta koji se odnosi na poštovanje ugovora i nadoknadu štete – rekao je Škrebić za „Glas Srpske“.
On je pojasnio da je u tom članu ugovora navedeno da, ukoliko prodavac ne ispuni obavezu isporuke predmetnih drvnih sortimenata u ugovorenom roku, kupac može jednostrano raskinuti ugovor pod uslovom da je prethodno dostavio prodavcu naknadni rok za ispunjenje ugovora.
– Ako prodavac ne isporuči šumske drvne sortimente ni u naknadno ostavljenom roku, dužan je kupcu nadoknaditi štetu u iznosu od jedan odsto od cijene neisporučenih šumskih drvnih sortimenata. Prodavac se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dođe do kašnjenja u isporuci zbog događaja za koje nije odgovoran – rekao je Škrebić i dodao da smatra da ovaj član treba da bude usaglašen sa Zakonom o obligacionim odnosima, prema kojem štetu nadoknađuje onaj koji je prouzrokuje.
Škrebić kaže da se u vezi sa ovim obraćao i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te da je iz ministarstva zatraženo da Nadzorni odbor „Šuma RS“ preispita ovaj član ugovora, a da „Destilacija“ nastavi da radi na osnovu avansnih ugovora.
– Krajem januara uplatili smo avans u iznosu od 364.400 KM za isporuku 6.000 kubika sirovine, a 7. februara uplatili smo 234.500 KM avansa za još 3.900 kubika. Do sada nam je isporučeno 1.259 kubika sirovine. Ako se nastavi tom dinamikom, do kraja kvartala nećemo dobiti sve što smo uplatili – istakao je Škrebić i dodao da je lani realizovano oko 70 odsto ugovorenog posla, što je nešto bolje nego u 2017. godini.
U preduzeću „Šume“ navode da su „Destilaciji“ ponudili tipski ugovor, kakav je potpisalo 59 najvećih prerađivača u Srpskoj.
– Ugovor je sastavljen u skladu sa odlukom o uslovima i načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata i definisanom poslovnom politikom prodaje preduzeća u 2019. godini. Nadzorni odbor će na narednoj sjednici razmatrati isključivo zahtjev „Destilacije“ – naveli su u „Šumama RS“.
Ističu da svako kašnjenje sa potpisivanjem ugovora o isporuci šumskih drvnih sortimenata dovodi i do kašnjenja u njihovoj realizaciji.
– Ugovori su bili pripremljeni još na kraju 2018. godine, a „Destilacija“ je svojim nepotpisivanjem preuzela odgovornost za njihovu realizaciju, tako da u tom slučaju „Šume“ ne mogu snositi odgovornost kada je u pitanju kašnjenje u isporuci – naveli su u „Šumama“.
Ističu da su kao prelazno rješenje teslićkoj „Destilaciji“ ponudili avansne ugovore na manje količine šumskih drvnih sortimenata dok ne bude zaključen ugovor za ovu godinu , te da su im do sada isporučili 1.259 metara kubnih sirovine.
– Od početka prvog kvartala ove godine proteklo je nešto više od mjesec, a u januaru je zbog loših vremenskih prilika bila i obustavljena proizvodnja šumskih drvnih sortimenata – naveli su u „Šumama“.
Smanjeni kapaciteti
Teslićka „Destilacija“, u kojoj je zaposleno oko 350 radnika, više puta je prošle godine najavljivala da će obustaviti rad zbog nedostatka sirovine. Novo Škrebić ističe da mašine ipak nisu ugašene, ali rade smanjenim kapacitetom.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca