Connect with us

PRIVREDA

Blaž Brodnjak: Region mora da se udruži i tako izađe na druga tržišta

Objavljeno

 


Region mora da se udruži i tako izađe na druga tržišta. Vjerujem da smo zajedno jači, rekao je na marginama Kopaonik biznis foruma Blaž Brodnjak, predsjednik Upravnog odbora NLB banke.

Banka na čijem je čelu fokusirana je na region, a Brodnjak ističe da nije uvijek problem finansiranje projekata već jasna vizija. Kako sportisti mogu da imaju ambiciju da budu prvaci Olimpijskih igara, a mi u biznisu ne, pita on u razgovoru za B92.

Slovenačka NLB grupa je ostvarila profit posle oporezivanja od 203,6 miliona eura i sve njene članice su imale dobre rezultate.

Glavna tema Kopaonik Biznis Foruma je “Snažan rast kao imperativ“. Kako vidite ekonomije zemalja ovog regiona i da li mislite da rastu na adekvatan način?

– Rast nije fokusiran i fragmentiran je na malim tržištima. Šanse bi neuporedivo bile veće ukoliko bi se na region gledalo kao na jedno tržište, kao čak i specijalizovano jer, na primjer, Srbija ima neiskorišćenog potencijala u tom sektoru, toliko neiskorišćenih hektara imate. Vi imate Vojvodinu, Šumadiju, i na ovim prostorima živimo mi, neki drugi narodi.

Vi ste, kao jedan od panelista Kopaonik biznis foruma nekoliko puta ponovili da smo „Zajedno jači“? Koliko umrežavanje i saradnja u regionu mogu da doprinesu snažnom rastu ekonomija na Balkanu?

Reklama

– Potrebno nam je novo zajedničko tržište. Pod tim ne podrazumijevam neku novu Jugoslaviju, već ekonomsku, slobodnu zonu u kojoj mogu da se kreću talenti, roba i kapital. Po uzoru na zemlje Skandinavije – nijesu sve zemlje u EU i nemaju sve euro, a on mogu da razmjenjuju slobodno talente, robu i kapital. Iako je negdje prisutan proces pridruživanja, svi ćemo jednog dana biti u EU, ali mi nemamo vremena da čekamo deset, petnaest godina.

Šta su izazovi?

– Moramo da krenemo kao advokati i inicijatori slobodnog tržišta, govorimo isti jezik i prema drugim globalnim silama i prema EU. Mi smo zajedno ogromno tržište. Od dvadeset miliona ljudi.

Kada globalna konkurentnost ostane upitna, domaće tržište ti jedino ostaje, da se stvara i održava neki nivo aktivnosti. S druge strane, to je već sve jednom bio zajednički prostor. Nije bilo limita, a sada imamo i političke i mentalne granice.

Region kao jedan tim pred EU
Gdje vidite najveće šanse za zajednički nastup zemalja ovog regiona?

– Logistika, siguran put do Evrope. S druge strane, imamo fantastičnu prirodu, ali nemamo dobar odnos prema njoj, a to bi trebalo da bude svačija lična karta – odnos prema domu, kako živimo, kako ga čuvamo, kako uređujemo. Dakle, okolina i način na koji umijemo bolje da osiguramo kvalitet života. Prisutan je ekonomski momenat priče – hajde da prvo volimo sebe, pa onda da volimo susjeda, a mi se svađamo zbog banalnosti… Moramo da motivišemo mlade da ostanu tu.

Reklama

Ekipa je uvijek snažnija od pojednica, jer, ako mi dođemo u Evropu kao ekipa možemo da nižemo pobjede koje sada ne možemo ni da zamislimo. Ukoliko dođemo sa stavom, da smo se stabilizovali kao region, da smo odlučili i riješili da hoćemo pristup fondovima, da izgradimo infrastrukturu, onda će skočiti i turizam, infrastruktura, drvna industrija i tako dalje.

Kako sportisti mogu da imaju ambiciju da budu prvaci Olimpijskih igara? Zašto onda mi u biznisu ne bismo imali iste ciljeve?

Kako vidite ulogu NLB Grupacije u smislu podrške privrednicima u regionu?

– NLB ne želi da se širi u zapadnim zemljama jer prvo, zašto bismo mi solili pamet nekome na drugom tržištu, a drugo, kao što sam rekao – hajde da učimo jedni od drugih. Mali smo, potrebna nam je zajednička vizija i ambicija, da bar, ako ne prvi, budemo u finalu.

Potrebno nam je domaće tržište, ne u političkom kontestu, već da imamo ambiciju da budemo pobjednici.

Šta su najvažnije prednosti vaše grupacije u poređenju sa konkurencijom?

Reklama

– Mi smo međunarodna grupacija, a jedina koja je pristuna na svim trižištima bivše Jugoslavije, plus, jedini koji imamo sjedište u tom regionu.

Naša prednost se ogleda u većem poznavanju tržišta i zajedničkoj istoriji, a vjerujem i da znamo na koji način možemo da ispravimo neke ranije greške i krenemo ka zajedničkoj budućnosti. Takođe, NLB poznaje mentalitet jer, vjerovatno nećete vidjeti predstavnike drugih velikih banakarskih grupacija koji posjećuju klijente u njihovim dvorištima. A taj odnos je dugoročan benefit i za banku i za klijenta.

NLB kao odgovorna finansijska grupa želi da uloži i učestvuje u poboljšanju kvaliteta života u regionu, ne samo finansijski, nego i zbog mira i saradnje.

Izvor: B92

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu