ENERGETIKA
Energetska efikasnost, šansa za 4.900 novih radnih mjesta godišnje
BANJALUKA, SARAJEVO – Ulaganjem 100 miliona maraka godišnje u mjere energetske efikanosti u BiH, bruto društveni proizvod (BDP) bi se mogao povećati za 370 miliona KM, a što znači otvaranje 4.900 novih radnih mjesta.
Ovo su podaci USAID-a, odakle poručuju da je energetska efikasnost razvojna mogućnost cjelokupne privrede zemlje, a investicioni potencijal pet milijardi KM.
Ocijenjeno je da bi se potražnja za materijalima i opremom poput prozora mogla udvostručiti ili čak utrostručiti, a potražnja za fasadama bi se povećala za trećinu.
„Primjenom ovog modela i ulaganjem 100 miliona KM godišnje, uštedjela bi se energija jednaka godišnjoj potrošnji 17.000 prosječnih domaćinstava, a došlo bi i do smanjenja emisije CO2 jednakog godišnjoj emisiji koju proizvede 19.000 vozila“, navode iz USAID BiH.
Kako se dodaje, po trenutnoj dinamici investiranja u energetsku efikasnost od 10 miliona godišnje, biće nam potrebno 500 godina da dostignemo potencijal od pet milijardi KM.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da veoma posvećeno i predano rade na podizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu.
Podsjećaju da je Zakonom o uređenju prostora i građenju, te podzakonskim propisima, propisano da nakon 1. januara 2016. svaka nova zgrada čija je bruto građevinska površina veća od 200 kvadratnih metara, osim onih koje su izuzete odredbama zakona, mora imati energetski sertifikat.
Tim sertifikatom se dokazuje da zgrada ispunjava propisane minimalne uslove i da ima energetsku klasu za tu vrstu i namjenu zgrade. Bez tog sertifikata nema ni upotrebne dozvole, a propisane su i novčane kazne učesnicima u građenju ako ne primjenjuju odredbe koje se odnose na energetsku efikasnost u zgradarstvu.
Iz Ministarstva podsjećaju i da se postojeće zgrade u javnom sektoru rekonstruišu radi povećanja energetske efikasnosti, a prvi takav projekat „Energetska efikasnost u Republici Srpskoj“ je u završnoj fazi realizacije.
„Podsjećamo, sredstvima Svjetske banke u okviru ovog projekta do sada su rekonstruisana 32 objekta iz oblasti prosvjete i kulture i zdravstva, a očekujemo da uskoro započne i drugi projekat u ovoj oblasti, za šta je Ministarstvo, kao kontakt tačka za Zeleni klimatski fond, obezbijedilo bespovratna sredstva u iznosu od 17,3 miliona USD za BiH, od čega je 50 odsto za Republiku Srpsku“, kažu iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za „Nezavisne“.
U Centru za životnu sredinu Banjaluka smatraju da u BiH ima dosta prostora za unapređenje energetske efikasnosti u svim sektorima, od građevinarstva, proizvodnje energije, grijanja…
„Unapređenje energetske efikasnosti bi nam smanjilo potrebe za proizvodnjom novih količina energije, što bi dovelo do finansijskih ušteda, smanjenja emisija, kao i očuvanja životne sredine“, rekli su iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
I Amra Skramončin, stručni saradnik u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, smatra da u BiH još nije dovoljno razvijena svijest o primjeni mjera energetske efikasnosti.
„Međutim, u 2019, odnosno 2020. godini u BiH je planirana izrada državnog energetskog i klimatskog plana (National Energy and Climate Plan NECP) u kome treba da budu postavljeni ciljevi dekarbonizacije do 2030. godine, sa vizijom do 2050. godine, i plan njihovog dostizanja“, kaže Skramončinova, koja se nada da će se, kroz implementaciju NECPa, povećati primjena mjera energetske efikasnosti.
O mogućnostima koje BiH ima u oblasti energetske efikasnosti biće riječi i sutra u Sarajevu, na konferenciji o obligacionim šemama za energetsku efikasnost.
Iz USAID-a najavljuju da će se na paneldiskusijama govoriti o obligacionim šemama kao pokretaču rasta BDPa i obligacionim šemama kao instrumentu zaštite životne sredine.
Izvor: Nezavisne novine
ENERGETIKA
Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
ENERGETIKA
Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca