Connect with us

PRIVREDA

Vode Srpske: U Semberiji uloženo više od 57 miliona maraka

Objavljeno

 


Na području Bijeljine je nakon velikih poplava 2014. godine do danas uloženo više od 57 miliona KM u projekte zaštite od poplava i navodnjavanja, saopšteno je iz Јavne ustanove „Vode Srpske“.

Za ove projekte je 19,7 miliona KM obezbijeđeno u okviru projekta „Hitna pomoć i zaštita od poplava“ iz kredita Evropske investicione banke, 7,4 miliona KM iz projekta „Izgradnja i sanacija vodoprivrednih objekata“ iz sredstava Fonda solidarnosti Republike Srpske, 17 miliona KM za mjere unapređenja zaštite od poplava iz kreditnih sredstava Svjetske banke i IPA sredstava i 13,2 miliona KM za izgradnju sistema za navodnjavanje u Semberiji.

Iz „Voda Srpske“ navode da je, nakon velikih poplava 2010. i 2014. godine, Republika Srpska pokrenula program obnove cjelokupnog sistema zaštite od poplava.

Vlada Republike Srpske obezbijedila je više izvora finansiranja pa je, zahvaljujući tome, u protekloj deceniji uloženo ukupno 220 miliona KM za projekte u sektoru voda širom Srpske, a najviše sredstava investirano je na području Bijeljine jer je Semberija pretrpjela najveću štetu u poplavama 2010. i 2014. godine.

U tekstu je dat pregled značajnih mjera u sektoru voda koje su realizovane na području Bijeljine od 2014. do ove godine, među kojima je na prvom mjestu podizanje nasipa na Savi na lokalitetu Rača vrijedan 2,7 miliona KM, u blizini ušća kanala Stara Dašnica na lokalitetu Visoč vrijedan 1,3 miliona KM i rehabilitacija nasipa u blizini pumpne stanice Topolovac vrijednosti veće od dva miliona maraka.

Urađena je rekonstrukcija ustave Rača vrijednosti 225.264 KM, kao i rekonstrukcija spojnog kanala sa objektom za preraspodjelu vode i kanala Dašnica kroz grad Bijeljina, što je projekat vrijedan 4.949.691 KM.

Reklama

Izvršena je rekonstrukcija Majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac vrijednost 6.410.507 KM, regulacija kanala Јanjica vrijedna 731.458 KM, rehabilitacija Glavnog obodnog kanala /GOK/ gdje je vrijednost radova 852.780 KM, podizanje nivoa savskog nasipa na lokaciji pumpne stanice Domuz skela vrijednosti 100.873 KM i izgradnja potpornih krilnih zidova na kanalu GOK vrijedna 302.288 KM.

Urađeno je izdizanje saobraćajne komunikacije na kotu plavljenja na lokalitetu „Tri dlake“, što je projekat vrijedan 89.779 KM, zatvaranje napuštenih starača na lokalitetu „Orlovo polje“ vrijednosti 270.690 KM, sanacija drinskog nasipa u vrijednosti 119.987 KM, sanacija savskog nasipa vrijedna 184.611 KM, kao i sanacija kanala Drina-Glogovac vrijednosti 322.446 KM.

Za sanaciju obodnog kanala Selište izdvojeno je 149.927 KM, izradu parapetnog zida na kanalu GOK duž 319 metara 179.519 KM, za regulaciju dijela vodotoka Јanje 249.883 KM, za injekcione radove na gravitacionom ispustu Begov put 496.680 KM.

Za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta zaštite od brdskih i unutrašnjih voda grada Bijeljina na potezu kanal Glogovac – Spojni kanal – Majevički obodni kanal utrošeno je 269.000 KM, za sanaciju korita rijeke Lukavac na području mjesnih zajednica Magnojević, Vršani, Donja Bukovica i Novi radi zaštite lokalnih puteva 230.703 KM, te za sanaciju oštećenja nakon poplava na ranije izgrađenoj obaloutvrdi lijeve obale rijeke Drine na lokalitetu „Holandija“ u Јanji 550.681 KM.

Za nastavak radova na izdizanju putne komunikacije na lokalitetu „Orlovo polje“ izdvojeno je 421.420 KM, za otkopavanje lijevog rukavca rijeke Drine uklanjanjem šljunčanog nanosa s ciljem zahvatanja vode rijeke Drine u kanal Drina – Dašnica 494.452 KM.

Kroz projekat ublažavanja konkavne krivine na rijeci Drini izdvojeno je 963.250 KM, za sanaciju i regulaciju dijela vodotoka Lukavac 749.783 KM i za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa radi izvođenja radova 1.683.609 KM.

Reklama

Za unapređenje zaštite od poplava na području Semberije uloženo je 17 miliona KM iz sredstava Svjetske banke i IPA sredstva.

Ovim novcem urađeni su projekti regulacije korita rijeke Јanje od ušća u Drinu do mosta na magistralnom putu Bijeljina-Zvornik sa izgradnjom mosta na rijeci Јanji vrijednosti 6.324.649 KM i sanacija ruševne obale Drine na lokalitetima „Orlovo polje“, Eko kamp Amajlije, Popovi tri, Balatun, Popovi-Amajlije, Јanja uzvodno od vodozahvata, Јanja nizvodno od ušća u Drinu i „Tri dlake“, vrijednosti 5.917.517 KM.

Urađeno je čišćenje rukavca rijeke Drine od vodozahvatne građevine Јanja vrijednosti 105.550 KM, izrada idejnog i glavnog projekta za zaštitu od poplava rijeke Drine – Drinski nasip u vrijednosti 1,1 milion maraka.

Za izvođenje radova prema glavnom projektu regulacije korita rijeke Јanje na području Bijeljine sa glavnim projektom zaštite od brdskih i unutrašnjih voda Novog naselja Јanja izdvojeno je 3.560.561 KM.

Uloženo je 13.220.780 KM za izgradnju sistema za navodnjavanje u Semberiji – „Donje Crnjelovo“ na površini od 550 hektara, „Batković“ 834 hektara, kao i sanacija, rekonstrukcija i uređenje kanala „Stara Dašnica“ sa izmuljavanjem i osposobljavanjem „drenova“ u hidromelioracionom sistemu.

Preuzeto: RTRS

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu