FINANSIJE
Ne ide samo bankama u BiH dobro: Evo koliko su zaradili bankarski sektori u regionu
Nisu samo banke u Bosni i Herceegovini poslovale sa rekordnom dobiti, dobro je išlo i bankarskim sektorima u drugim zemljama regije.
Sa ostvarenih 342,1 miliona KM neto profita, banke u Bosni i Hercegovini su u u regionalnoj „zlatnoj“ sredini. UniCredit banka Mostar je lani imala najveću neto dobit od 97,2 miliona KM, za razliku od 89,5 miliona iz prethodne godine.
Banke u Sloveniji su prošle godine ostvarile 496,3 miliona eura čiste dobiti, što je 16,8 posto više nego u 2017. godini. To je najveća dobit prije oporezivanja nakon 2007. godine, kada je dosegla oko 512 miliona eura.
Dobit prije oporezivanja porasla je za 20 posto na 531,8 miliona eura, prema izvještaju Banke Slovenije.
NLB Grupa je vodeća na tržištu i u 2018. godini zabilježila je 203,6 miliona eura čiste dobiti, prema nerevidiranim podacima.
Slovenski bankarski sektor danas izgleda jako dobro u odnosu na 2013. godinu, kada je gubitak dosegao 3,44 milijarde eura, a na kraju te godine bila je potrebna velika sanacija državne NLB banke.
Banke u Hrvatskoj za prošlu godinu iskazale su dobit prije poreza u iznosu od 5,64 milijarde kuna (760,7 mil eura), što je za oko 1,5 milijardi kuna (202 miliona eura) više nego u 2017. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke.
Usporedba privremenih nerevidiranih podataka za kreditne institucije u prošloj s onima za godinu ranije pokazuje da su banke u 2018. godini imale 35,9 posto veću bruto dobit nego u 2017. godini, kada je ona iznosila 4,15 milijardi kuna (559,8 mil eura).
Na taj porast dobiti ponajviše je utjecalo smanjenje rizika povezanih s Agrokorom i njegovim povezanim tvrtkama, jer su banke u 2017. godini imale više troškove vrijednosnih usklađenja i rezervacija za potraživanja od grupe Agrokor.
Najveću bruto dobit u Hrvatskoj u prošloj godini imala je Zagrebačka banka, 2,1 milijardu kuna (283,2 mil eura), što je dvostruko više nego u 2017. godini kada je dobit te banke bila nešto veća od milijardu kuna.
Makedonske banke su prošle godine zaradile 136 miliona eura, a što je 30 miliona više od dobiti koju su ostvarile u 2017. godini. To je rekordna dobit od postojanja bankarskog sistema u zemlji.
Banke su prošle godine zaradile gotovo 430 miliona eura samo na kamatama i naknadama od građana i tvrtki.
Najveću dobit ostvarila je Stopanska banka, koja je prošle godine zaradila 44,5 miliona eura, odnosno 11 miliona više nego 2017. godine.
Bankarski sistem Crne Gore, kojeg čini 15 banaka, prošle godine je ostvario profit veći od 52 miliona eura.
Najveći profit od 10,6 miliona ostvarila je Societe Generale banka Montenegro, dok je rekordan gubitak imala posrnula Atlas banka koja je poslovala sa minusom od 16,43 miliona eura.
Izvor: Indikator.ba
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca