Connect with us

PRIVREDA

Plata iznad prosjeka samo u četvrtini lokalnih zajednica

Objavljeno

 


Plate

Od 63 lokalne zajednice u Republici Srpskoj prošle godine su u svega 15 građani primali prosječnu neto platu iznad prosjeka u iznosu od 857 KM, dok je čak 48 završilo „ispod crte“, odnosno ispod prosjeka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, najveću platu u prošloj godini su imali zaposleni u Stanarima 1.210 KM, Ugljeviku 1.176 KM i Gacku 1.083 KM, a što je bio slučaj i u prethodnih nekoliko godina s obzirom na to da se u njima nalaze velika preduzeća iz elektroenergetskog sektora.

„Neto plata u Stanarima u odnosu na prosječnu platu u RS veća je za 353 KM, u Ugljeviku za 319 KM, dok je u Gackom veća za 226 KM“, stoji u tabelarnom prikazu Republičkog zavoda.

Prema ovim podacima, najveći grad u RS, Banjaluka, lani je imao prosječnu platu u iznosu od 981 KM, što je za 124 KM više od prosječne.

„Od ostalih lokalnih zajednica koje imaju plate iznad prosjeka nalaze se i Foča s prosječnom neto platom od 964 KM, Trnovo 952 KM, Istočno Novo Sarajevo 926 KM, Brod 915 KM i Višegrad 906 KM“, govore nam podaci Zavoda.

Prosječna oporeziva plata u 2018. godini 857 KM u odnosu na 2017. godinu, kada je bila 831 KM, veća je za 26 KM.

Reklama

„Plate daleko ispod prosjeka, odnosno najniže neto plate imali su Kupres 535 KM, Jezero 569 KM i Donji Žabar 571 KM. Po ovim podacima, u Kupresu plata nakon oporezivanja je manja za 322 KM, u Jezeru za 288 KM, a u Donjem Žabaru za 286 KM“, stoji u podacima ovog zavoda.

Nikola Đokanović, načelnik opštine Donji Žabar, u kojoj je prosječna plata niža za 286 KM u odnosu na prosječnu, kaže kako je razlog tome djelimično smanjen povrat PDV-a, a čija se raspodjela vrši na osnovu broja stanovnika.

„Nismo se mogli uklopiti kako bismo podigli najnižu platu u opštini na prosječnu platu u RS. Imamo problem sa građanima koji su prijavljeni u Brčko distriktu i to je samo fiktivno jer se stanovnici naše opštine liječe u Bijeljini“, pojasnio je Đokanović.

Dodao je da je od 2013. godine na teritoriji ove opštine manje stanovnika za jednu četvrtinu.

„Imamo preko 1.000 građana koji su hrvatske nacionalnosti i pripadaju ovoj opštini, a prijavljeni su u federalnom dijelu i tu je odmah smanjenje. Mi smo prijedlogom išli da nam se i ti građani uvaže, jer oni žive u toj opštini, ali nismo naišli na razumijevanje od strane Vlade RS i Ministarstva finansija RS“, zaključio je Đokanović.

Ako se gleda najveći pad iznosa prosječnih plata, podaci pokazuju kako je najveći zabilježen u opštini Istočni Stari grad, gdje su građani u odnosu na 2017. u prosjeku primali manje 91 KM.

Reklama

U 2017. godini prosječna plata nakon oporezivanja u RS bila je 831 KM, a u 14 opština su građani primali plate iznad tog prosjeka, stoji u podacima Zavoda.

Najviša plata u RS 2018. godine

  • Stanari 1.210 KM
  • Ugljevik1.176 KM
  • Gacko1.083 KM
  • Banjaluka981 KM
  • Foča964 KM

Najniža plata u RS 2018. godine

  • Kupres 535 KM
  • Jezero569 KM
  • DonjiŽabar 571 KM
  • Vukosavlje 654 KM
  • Šekovići 652

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu