PRIVREDA
Švedska podrška za mala i srednja preduzeća u BiH
Upravljanje kvalitetom jedan je od osnovnih problema za firme koje se bave metalopreradom, te izvoze ili rade sa firmama čiji se proizvodi plasiraju na EU ili svjetsko tržište.
Upravo tražeći rješenje za taj problem firma „Mag-mal“ iz Srebrenice, proizvođač alata za brizganje plastike, prijavila se ljetos za bespovratnu podršku firmama u sklopu drugog prošlogodišnjeg poziva projekta “Challenge to Change”, koji su u BiH uspostavili i finansiraju Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju i Ambasada Švedske.
– Prijavili smo se sa idejom uvođenja procesa povratnog inženjerstva i proizvodnog mjerenja kao ključnih tačaka za dalji proboj firme na regionalnom, EU i svjetskom tržištu. Ino kupci najčešće imaju zamjerke na krajnji proizvod, a koje se odnose na tačnost dobijenog komada odnosno alata, naročito kada su u pitanju tolerancije. Proizvod u mašinstvu se analizira i ispituje višestruko, naročito tolerancije. Potreba za ovim inovativnim procesom je više nego velika. Problem postizanja i poštovanja tolerancija prilikom izrade proizvoda u mašinskoj obradi je od krucijalnog značaja, kako za kupce tako i za proizvođače. Ovo se odnosi na sve vrste mašinske obrade, a naročito su važne tolerancije u automobilskoj industriji. U tom smislu „Mag-mal“, želeći da usavrši svoj proces kontrole kvaliteta proizvoda, planira nabavku „ATOS Triple Scan uređaja“. On spada u skenere treće generacije i jedan je od najboljih industrijskih skenera – objašnjava Slaviša Čanić, finansijski menadžer ovog preduzeća koje posluje od 2014. godine.
Pokrivena trećina troškova
Glavni kupci njihovih proizvoda su upravo iz oblasti autoindustrije, na koje odlazi 90 odsto proizvodnih kapaciteta.
– Prvenstveno se bavimo konstrukcijom i izradom alata za brizganje plastičnih dijelova, alata za plastično deformisanje lima i alata za izradu pakovanja za konditorske proizvode. Pored izrade alata, u našim pogonima se brizgaju pozicije za autoindustriju, elektroindustriju, građevinarstvo i industriju namještaja, a sve u skladu s propisima evropskih standarda i prema zahtjevima kupaca. Naši klijenti su trenutno iz BiH, Njemačke, Srbije, ali je planirano i dalje proširenje na tržište EU – kaže Čanić.
Jednokratna finansijska podrška iz „Challenge“ fonda pokriće 33 odsto troškova nabavke opreme, obuke za zaposlene i zapošljavanje šest novih radnika u sklopu ovog projekta.
– To je podrška za prevazilaženje nesigurnosti i rizika koje uključuju inovacije, istraživanje i razvoj. Projekat funkcioniše na principu kofinansiranja aktivnosti pri čemu firma finansira 67 odsto projektnih aktivnosti, a ostalo se finansira iz fonda – dodaje on.
Nova radna mjesta
Za ovu vrstu fonda saznali su posredstvom ljudi iz Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, te Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA, koji provode ovaj projekat.
Sertifikati za firme koje su dobile podršku u drugoj fazi projekta dodijeljeni su nedavno, a na poziv je podneseno ukupno 599 prijedloga projekata.
– Uslove drugog javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz “Challenge to Change” projekta ispunila su ukupno 34 poslovna subjekta iz BiH. Za realizaciju je iz “Challenge” fonda izdvojeno 836.000 evra, dok je ukupna vrijednost predloženih projekata više od 2,4 miliona evra. Realizacijom ovih projekata obezbijeđeno je 222 novih radnih mjesta, dok će se uticati na zadržavanje 1.175 postojećih radnih mjesta – kaže Daliborka Gavrilović-Kujundžić iz RARS.
Od toga je 11 firmi iz Srpske, u kojima će biti obezbijeđeno 71 novo radno mjesto u oblastima ekologije, poljoprivrede, drvoprerade, industrije plastike, energetike i turizma.
Evaluacija
Među njima je i firma “Elektro tim” iz Banjaluke čiji je predstavnik Zoran Kiza istakao da se ideja koju su prijavili na ovaj poziv bazira na dugogodišnjem poslu – izradi novogodišnjih ukrasa.
– Ideja je da iskoristimo plastičnu ambalažu, koja se kod nas nalazi na svakom koraku i zagađuje okolinu, te da je iskoristimo tako što ćemo je reciklirati i djelimično koristiti za proizvodnju ukrasa – kaže on, dodajući da će se podrška koristiti za nabavku opreme i zapošljavanje novih radnika.
U sklopu prvog javnog poziva koji je realizovan prošle godine, bespovratna sredstva iz “Challenge” fonda u iznosu od 570.000 evra dobilo je 28 kompanija iz BiH i Švedske. Ukupna vrijednost njihovih projekata bila je oko dva miliona evra, čime je obezbijeđeno 96 novih radnih mjesta. Projektom je predviđeno ukupno pet javnih poziva, a u toku je evaluacija prijava pristiglih na treći poziv.
Maksimalan iznos 30.000 evra
“Challenge to Change” dostupan je mikro, malim i srednjim preduzećima iz cijele BiH, kao i malim i srednjim preduzećima iz Švedske koja imaju interes u BiH. Dostupan je i startapima koji imaju inovativne poslovne ideje, proizvode ili usluge koji mogu dovesti do povećanja broja zaposlenih, povećanja konkurentnosti i održivog društveno-ekonomskog razvoja u BiH.
Kompanije koje zadovolje uspostavljene kriterijume mogu se prijaviti za grant sredstva u maksimalnom iznosu do 30.000 evra, što predstavlja 50 odsto ukupne investicije.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca