PRIVREDA
Donji Žabar poznat po kokošijim jajima
Malo mjesto na sjeveru Bosne i Hercegovine Donji Žabar nazivaju gradom koka i jaja. Predrag Miličić, generalni direktor kompanije “Agreks”, pojašnjava da se u ovom mjestu proizvede najviše jaja ‘po glavi stanovnika’ u Evropi.
– Ovo mjesto je postalo poznato po preduzetništvu, te je u posljednje dvije decenije niklo nekoliko značajnih firmi, što je omogućilo ljudima ovog kraja da ostanu ovdje, pronađu posao i obezbijede pristojan život sebi i svojim porodicama – kaže Miličić za Klix.
Danas Donji Žabar broji oko 3500 stanovnika. Prepoznatljiv je po peradarskoj proizvodnji, ali i po tovu junadi, trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu, pa čak i ribolovnom turizmu. Miličić opisuje put kompanije ‘Agreks’ od nastanka do danas.
– Od male firme koja je počela kao trgovačka, ‘Agreks’ je nastavio kroz razvoj proizvodnje. Imali smo jasan cilj, htjeli smo dići proizvodnju, iskoristiti tradiciju živinarstva ovog kraja te je povezati sa bogatim iskustvom zemalja u regiji i savremenim praksama. Ova firma je svoj uspjeh bazirala na ljudima i spremnosti da radimo sa stručnjacima. Povezali smo sistem, imamo fabriku stočne hrane, matična jata, farme za uzgoj koka, te farme za proizvodnju konzumnih jaja. Samo u našoj kompaniji je 105 zaposlenih, te veliki broj ljudi koji su na indirektan način povezani sa našom firmom – objašnjava Miličić.
– Kada je živinarstvo u pitanju, uvijek smo korak ispred, što i danas pokazujemo pokrenutom proizvodnjom jaja iz slobodnog uzgoja, koju smo izjednačili sa istovrsnom proizvodnjom u najrazvijenijim zemljama Evropske unije. Riječ je o proizvodnji iz ‘otvorenog kaveza’ gdje koka ima slobodni prostor, slobodno šeta i u gnijezdu nosi jaja. Želimo pratiti različite savremene prakse i pokazati da imamo kapacitete da se nosimo sa modernim izazovima i zahtjevima tržišta – dodaje Miličić.
Da cijela zajednica ‘diše’ za razvoj živinarskog sektora, potvrđuje i podatak da se u Donjem Žabaru već tri godine održava i „Jaje Fest“, kada ovo mjesto postane centar okupljanja u Posavini. Druge nedjelje u junu mjesecu, Donji Žabar predstavlja kulturu, običaje i tradiciju posjetiocima. Prethodne godine su napravili kajganu od 5050 jaja, a ova simpatična tradicija je već privukla pažnju iz šire regije.
– Ljudi iz posavskih sela predstavljaju svoju muziku, Posavsko kolo, stare alate. Radimo sa lokalnom vlašću na tome, te polako gradimo to ime, ponosni na posao koji radimo i tradiciju koju predstavljamo. Izuzetno je važno da promovišemo odakle dolazimo i budemo ponosni na zajednicu kojoj pripadamo – kaže nam direktor Agreksa.
Pored svog rada u Donjem Žabaru, Predrag Miličić je u javnosti prepoznat i po aktivnom angažmanu u Koordinacionom tijelu peradara/živinara Bosne i Hercegovine. Nedavno su došli u centar pažnje javnosti po najavljenoj liberalizaciji tržišta EU za peradarske proizvode.
– Mi smo još 1997. prepoznali potrebu udruživanja. Jedni smo od osnivača Zajednice živinara Republike Srpske, a u posljednje tri godine je značajno intenziviran dijalog na nivou Koordinacionog tijela perarada – živinara BiH. Našli smo zajednički jezik, prešli razlike, a pronašli zajednički interes i uskoro postali prepoznati kao važan sagovornik institucije – daje Miličić.
Proces zagovaranja i saradnje je rezultovao sa liberalizacijom tržišta Evropske unije za izvoz pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa iz BiH. Uskoro očekuju i napredak ka mogućnosti izvoza jaja za industrijsku preradu, te konzumnih jaja, po kojima je ‘Agreks’ najpoznatiji. Ističe važnost saradnje sa USAID – Sweden FARMA II projektom koja pruža podršku zajedničkim aktivnostima u peradarskom sektoru.
– Obradovalo me da sam kod USAID – Sweden FARMA II projekta primijetio otvorenu spremnost da se našoj grani proizvodnje pomogne. Zajedno smo napravili pomake. Izuzetno je važno da imate sagovornike i saradnike koji istinski teže ostvarenju ciljeva koji će donijeti ekonomski napredak. To se kroz ovu saradnju i vidjelo. Na kraju, mi i nudimo jednu promjenu u odnosu. Želimo predstaviti drugačiji model pregovaranja. Okupljamo ljude koji predstavljaju firme, pričamo jezikom argumenata i realnih pokazatelja. Mi nismo kritičari, ali smo ljudi koji realno zagovaraju aktivnosti koje su neophodne za razvoj posla i razvoj biznisa dodaje Miličić.
Agreks danas izvozi u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, ali fokus svoje proizvodnje drži na domaćem tržištu. Međutim, i za domaće tržište, ali i za proizvođače je od izuzetne važnosti otvaranje mogućnosti za izvoz prema Evropskoj uniji.
– Trošimo mnogo vremena da neke jednostavne stvari riješimo. Nama treba sada, kao Koordinacionom tijelu, partner da sjednemo za sto, i da definišemo ključnih nekoliko stvari koje moramo da uradimo, da bi Evropskoj komisiji pokazali kako mi to radimo – na primjer, na prevenciji salmonele. Komplikacije i složenosti zemlje onemogućavaju nam ubrzanje tog puta. USAID – Sweden FARMA II je pomogla u tom procesu, kroz podršku zagovaranju i okupljanju peradara – živinara. Takođe, važno je isticati da je nekoliko kompanija iz peradarskog sektora imalo priliku da dobije podršku kroz grant program i to je ono što se prepoznaje. Međutim, izuzetno je važno da svi zajedno vidimo mogućnosti koje ovaj sektor nudi i gdje dalje može ići njegov razvoj, samo ako premostimo nekoliko prepreka koje stoje pred nama – zaključio je Miličić.
Izvor: Kilx.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca