Connect with us

ENERGETIKA

Južni gasni koridor za BiH slijepa ulica

Objavljeno

 


jadranski gasovod

BANJALUKA – Dok u Federaciji BiH s velikim očekivanjem gledaju na izgradnju južnog gasnog koridora, koji bi već naredne godine mogao dovesti gas iz kaspijskog regiona u Evropu, u Republici Srpskoj je odranije stav uzdržan s obzirom na to da je RS u svojim planovima uključila dovođenje gasa iz Rusije, a i, kako izgleda, malo šta je urađeno na konkretizaciji tog projekta u BiH.

U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH smatraju da će ovaj projekat u BiH dovesti do nižih cijena, veće gasne sigurnosti snabdijevanja i bolje usluge građanima. Oni, kako ističu, vjeruju da će se time ukinuti monopol ruskih snabdjevača, koji su zasad jedini dobavljači gasa u BiH.

S druge strane, Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da BiH ne čini ništa konkretno da se ovaj projekat ostvari.

„Pozitivan stav o ovom gasnom koridoru dalo je Predsjedništvo BiH prije skoro osam godina, ali nije učinjeno mnogo na konkretizaciji snažnijeg uključenja BiH u ovaj veliki projekat“, rekao je Šarović za „Nezavisne“.

Uprkos tome, u FBiH su ubijeđeni da će se BiH uključiti u ovaj projekat, te podsjećaju da je u februaru u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan sastanak o konkretnoj realizaciji ovog projekta, uključujući i BiH.

Reklama

Oni kažu da su Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka ovom projektu dali veliki značaj i izrazili spremnost da ga finansiraju.

U Evropskoj komisiji kažu da je ovaj projekat ukupnog kapaciteta oko deset milijardi kubnih metara gasa na godišnjem nivou prioritet za Evropu jer će, kako su nam rekli, dovesti do gasne diverzifikacije na jugu Evrope.

Oni tvrde da će već naredne godine gasovod biti pušten u rad i da je plan da u narednom periodu njegov kapacitet bude udesetostručen.

„Akcije EU na proširenju južnog koridora uključuju stavljanje ovog projekta na listu prioriteta EU kao projekat od zajedničkog interesa. To znači da će biti olakšana procedura za proces dobijanja potrebnih dozvola, prihvatanje preferenciranog regulatornog tretmana i mogućnosti apliciranja za finansijsku podršku iz fondova EU, kako bi se priključili na Transanatolijski gasovod (TANAP) i Transjadranski gasovod (TAP)“, istakli su u Evropskoj komisiji.

Za stav RS o ovom gasovodu obratili smo se i Ministarstvu energetike i rudarstva RS, ali nam do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.

Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi, nedavno nam je rekao da sklapanje ugovora RS direktno sa „Gaspromom“ znači značajno smanjenje cijena gasa i otvaranje mogućnosti za proširenje gasnih kapaciteta dalje u RS, kroz izgradnju neophodne infrastrukture.

Reklama

Inače, jedan od razloga što EU snažno podržava gasne projekte iz kaspijskog regiona je to što ne želi ostati ovisna isključivo o ruskom gasu, jer postoji bojazan da bi Rusija mogla ovaj strateški resurs koristiti u političke svrhe.

S obzirom na to da trenutno ne postoji značajni konkurent ruskom gasu, SAD pokušavaju natjerati Evropu da izgradi što više terminala za prihvatanje tečnog gasa, kako bi ta zemlja mogla prodavati veće količine u Evropi.

Jedan od razloga što se EU interesuje za ovaj konkretni projekat je što misli da će uspjeti veliki broj zemalja na ruti od Kaspijskog mora do južne Evrope priključiti na njegovu rutu.

Osim BiH, Srbije, Makedonije, Hrvatske, Crne Gore, Bugarske, Turske i Albanije, oni na ovaj projekat žele povezati i zemlje Bliskog istoka, centralne Azije, ali i istočnog dijela mediteranskog basena.

Osim što vjeruju da će tako smanjiti zavisnost tih zemalja od jednog snabdjevača, oni vjeruju da će se time podstaći i prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije, posebno kada se radi o termocentralama na ugalj koje mnogo zagađuju, a njihovo održavanje zahtijeva značajna sredstva, posebno kada se moraju primjenjivati tehnologije odsumporavanja.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu