Connect with us

PRIVREDA

U BiH dubok jaz između zarada u državnoj administraciji i privredi

Objavljeno

 


Pljenidba

BANJALUKA – Prema podacima Centara civilnih inicijativa, razlika u platama između javnog i realnog sektora u BiH je najviša u Evropi u korist javnog sektora, te su, kako kažu, plate u javnom sektoru u FBiH veće za 49 odsto, a u RS za 37 odsto, dok iz udruženja poslodavaca i sindikalci tvrde da se ta razlika ipak smanjuje.

„Plate u administraciji su gotovo duplo veće od onih u privredi. Razlika u prosječnoj plati u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije“, prokomentarisali su u Centrima civilnih inicijativa.

Iz CCI-ja su naveli da su ovi podaci dobijeni na osnovu Nezavisnog monitoringa provedbe i aktivnosti Reformske agende za BiH za period 2015-2018. sa osvrtom na EU integracije.

Naglasili su da opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena, uprkos tome što je, kako kažu, to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je za „Nezavisne“ da je ovaj podatak jedan od brojnih koji ilustruju odnos nadležnih prema privredi i ekonomskom razvoju.

Reklama

„Kada bi taj javni sektor bio efikasan, troškovi plata bi se mogli smatrati ulaganjem i sredstvom privlačenja najkvalitetnijih kadrova, koji bi potom kreirali ekonomske reforme i povoljno poslovno okruženje u kojem bi potom realni sektor imao prostora za razvoj i posljedično viša primanja zaposlenih“, rekao je Gavran.

Bitno je napomenuti, rekao je Gavran, da plate „prosječnih“ državnih službenika nisu posebno visoke, te da je razlika tako velika zbog, kako kaže, sramno niskih plata u realnom sektoru.

„Takođe su prekobrojni zaposleni u javnom sektoru ključni segment glasačke mašine vladajućih partija i ovakvim preplaćenim neradom nagrađeni za taj svoj ‘doprinos’, ali i na svojevrstan način se drže u zavisnosti. Izuzetaka naravno ima, ali nedovoljno da bi promijenili ovakvu suštinsku sliku“, smatra Gavran.

Saša Trivić, član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS, naveo je da je u posljednje vrijeme sve manja razlika između plata u javnom i realnom sektoru, jer plate u privredi znatno rastu.

„Ono što na neki način znatno utiče na tu razliku je i isplata plata na crno u realnom sektoru, tako da mislim da plate koje su prikazane kao plate privatnog sektora nisu realne“, istakao je Trivić.

Smatra da će se veoma brzo, borbom protiv sive ekonomije i situacijom na tržištu radne snage, taj odnos promijeniti u drugom smjeru.

Reklama

„Ono što je još bitno je da kvalifikaciona struktura nije ista s obzirom na to da u javnom sektoru više rade ljudi koji imaju univerzitetsko obrazovanje, a ovamo je kvalifikovana radna snaga pa je donekle i normalno da mora postojati ta razlika u platama“, rekao je Trivić.

Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, naveo je da je takva razlika samo fiktivna.

„U javnom sektoru postoje zakoni o platama i u platu radnika u javnom sektoru ulaze i topli obrok, regres i prevoz, dok se to u realnom sektoru posebno plaća“, istakao je Peulić.

Dodao je da, kada bi se iz plata u javnom sektoru izuzeli regres i topli obrok, ona u realnom smislu ne bi bila veća u odnosu na privredu.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu