TEHNOLOGIJA
Austrijski stručnjaci upozoravaju: „Blockchain neće riješiti sve naše probleme, a mogao bi i izazvati nemire i ratove“
Blockchain tehnologija za mnoge je najbolja stvar koja se mogla dogoditi ljudima jer omogućuje stvaranje transparentnog i decentraliziranog sistema. Bilo da se radi o uslugama e-government, dijeljenja automobila ili kriptovalutama, blockchain tehnologija dovodi do pojave novih poslovnih modela i omogućava inovativne primjene.
Pored toga, blockchain ima i svoju tamnu stranu.
Danas su mnogi, a ne samo oni koji su bili vatreni zagovaraoci blockchain-tehnologije od samog početka, uvjereni da će u bliskoj budućnosti ona igrati ključnu ulogu u mnogim područjima poslovanja i svakodnevnog života – na primjer kada se radi o sigurnom transferu podataka ili novca. U 2017. godini vrijednost kriptovalute bitcoin iznimno je skočila, uzrokujući ne samo beskrajan interes za blockchain-tehnologiju, već i mnoge nevjerojatne špekulacije. Nagli pad vrijednosti valute koji je uslijedio spustio je mnoge na zemlju i natjerao ih da se usredotoče na stvarni značaj i prilike koje nudi ova tehnologija.
Javna se rasprava većinom vodi oko dobrobiti i mogućnosti široke primjene blockchain-tehnologije. No postoji i tamna strana navedenog, vidimo i razvoj u pravcima koji nisu nužno pozitivni.
Dva priznata stručnjaka na području blockchain-tehnologije, Robert Schwertner, čelna osoba za poslovni razvoj u evropskoj blockchain platformi 0bsnetwork.com, i prof. Alfred Taudes, akademski direktor s WU Bečkog istraživačkog instituta za kriptoekonomiju, pružaju detaljniji uvid u tamnu stranu jedne od tehnologija koje najviše obećavaju u 21. vijeku.
Blockchain-tehnologija kao religija
Schwertner je stručnjak za blockchain-aplikacije i kao poslovni savjetnik, pomaže velikim grupacijama širom svijeta razviti strategije upravljanja blockchain-tehnologijom. Po njegovom mišljenju, pretjerano vjerovanje u tehnologiju vrlo je nepoželjno.
Nekima je ovo gotovo postalo religija, kaže Schwetner.
Prema njegovim tvrdnjama, pogrešno je vjerovati da ćemo ovom tehnologijom, koliko god sjajna bila, uspjeti riješiti većinu ekonomskih i socijalnih problema.
Tek sad stvarno počinjemo razumjeti šta s njom može, a što ne može biti učinjeno, dodaje prof. Taudes. On uočava paralele s razvojem interneta u ranim 90-ima.
Monetarne transakcije i digitalni jaz
Ako blockchain-tehnologija postane izabrana metoda za monetarne transakcije, postojaće rizik da oni koji joj nemaju pristup neće više biti u mogućnosti sudjelovati.
Nećete biti u mogućnosti napraviti išta ako nemate pristup računalu i internetu, objašnjava Schwertner. I Taudes također misli da digitalni jaz predstavlja problem.
Naivno je misliti da možete promovisati razvoj u zemljama trećeg svijeta putem kriptovaluta. To je nemoguće bez struje i mobilnih telefona, pojašnjava.
Bitcoin i darknet
Velika potrošnja energije i upotreba bitcoin transakcija u kriminalne svrhe, kao na primjer krijumčarenje droge, daljnji su negativni aspekti blockchain-tehnologije po mišljenju Alfreda Taudesa.
Kad neko koristi kriptovalutu da bi kupio nešto ilegalno na darknetu, provjere koje banke moraju napraviti kod korisnika prilikom otvaranja računa ovdje se ne provode. Isto vrijedi i za provjere koje banke rade tokom procesa provedbe transakcija. Ipak, problemi koji proizlaze iz ovoga precijenjeni su, upozorava Taudes.
Važno je imati na umu da uobičajeni bankarski sistem takođe koristi resurse i da postoji ograničeni prostor za ilegalne transakcije s obzirom na to da banke vrše provjere kada ljudi razmjenjuju svoje kriptovalute za pravi novac. On takođe ističe da današnje vlasti imaju potrebna sredstva kako bi učinkovito analizirale blockchain-transakcije i identifikovale adrese koje su povezane s novcem sumnjivog podrijetla.
Nova vrsta ratova valuta
Blockchain-tehnologija stvara prilike za oslobađanje od tradicionalnog sistema ili da ih prošire – što može dovesti do opasnih protuučinaka. Schwertner se slaže da su potencijalni konflikti između onih koji su željni zacementirati status quo i onih koji koriste nove aplikacije još jedan nepoželjan aspekt blockchain-tehnologije.
Čak bi moglo biti i ratova, ističe te dodaje kako bi se mogle pojaviti tenzije između zemalja – postoji rizik da ćemo svjedočiti novoj vrsti ratova valuta.
Haos kao rezultat potpune decentralizacije
Schwertner vidi pretjeranu nadu za decentralizacijom kao slabu točku.
Živimo u stvarnom svijetu, a ne idealnom. Blockchain-mreža se nikad neće koristiti na potpuno decentralizirani način jer bi to dovelo svijet do haosa, kaže te dodaje da postoje mnogi trendovi koji zapravo više vode prema centralizaciji u razvoju blockchain-tehnologije. Taudes se slaže te dodaje: U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da, iako je kod otvoren za sve, samo šačica developera postavlja agendu.
Oba stručnjaka slažu se kako blockchain-tehnologija neće nestati.
Vrlo skoro živjet ćemo u svijetu u kojem će ova tehnologija imati glavnu ulogu – u kontekstu posve nepovezanom s bitcoinom, smatra Schwertner, a Taudes se u potpunosti slaže. Ovaj pomalo euforični osjećaj ipak je dobra stvar jer sad trebamo isprobati nove konkretne načine primjene.
zimo.dnevnik.hr
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
NOVOSTI
Platforma Ananas stigla i u BiH
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
NOVOSTI
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca