Connect with us

PRIVREDA

Kupci iz Turske ponovo u igri za bijeljinsku “Šećeranu”?

Objavljeno

 


Šećerana

BIJELJINA – Skupština povjerilaca bijeljinske “Šećerane” u stečaju zakazana je za 27. maj, a po svemu sudeći kupci iz Turske, koji su ranije dostavljali ponude za ovu propalu fabriku, ponovo se vraćaju u igru.

U Okružnom privrednom sudu u Bijeljini potvrdili su juče da je Skupština zakazana po prijedlogu grupe povjerilaca.

– U navedenom prijedlogu sadržan je i zahtjev grupe povjerilaca za smjenu stečajnog upravnika Nebojše Matića – kratko su naveli iz Okružnog privrednog suda.

Matić je za “Glas Srpske” istakao da će na Skupštini predstaviti izvještaj o svim dešavanjima u vezi sa “Šećeranom” u proteklom periodu, te da očekuje da će biti donesena odluka šta i kako dalje.

– Krajem prošlog mjeseca održan je sastanak sa predstavnikom turskih kompanija “Soltist” i “Sariel” Omer Faruk Bozakom koji je želio da razgovara o njihovoj ponudi u iznosu od 4,25 miliona evra. Međutim, saopštili smo mu da je dan prije njegovog dolaska na sastanku povjerilaca donesen zaključak da se još neće spuštati cijena ispod deset miliona maraka – rekao je Matić.

Reklama

Dodao je da su potencijalnom kupcu iz Turske pojasnili da ukoliko želi da se vrati u trku za “Šećeranu” korigovanu ponudu treba dostaviti najkasnije sedam dana prije zakazane Skupštine povjerilaca.

– Zainteresovani kupac je obećao da će korigovati ponudu i dostaviti je u predviđenom roku. Ostaje da vidimo šta će se dalje dešavati – kazao je Matić.

Podsjetio je da su turske kompanije i ranije bile u trci za kupovinu “Šećerane” i da su tada nudile 5,1 milion evra za fabriku, ali s obzirom na to da u predviđenom roku nisu uplatile depozit, Skupština povjerilaca donijela je odluku da preduzeće prodaje na licitaciji.

Osim Turaka, “Šećeranu” već duže vrijeme mjerka i Banjalučanin Goran Vajkić koji ne odustaje od svoje ponude koja iznosi 6,9 miliona KM.

On je ranije isticao da bi ukoliko uspije u svojoj namjeri ponovo pokrenuo proizvodnju i na semberskim oranicama zasijao oko 5.000 hektara šećerne repe, koju bi prerađivao u pogonima bijeljinske fabrike. Vajkić je isticao da bi za dizanje fabrike na noge trebalo još oko 40 miliona KM. Osim njega, za fabriku su jedno vrijeme bili zainteresovani i kupci iz Vijetnama.

Posljednji pokušaj prodaje bijeljinske Fabrike šećera u stečaju propao je u martu jer niko nije dostavio ponudu za kupovinu tog propalog preduzeća.

Reklama

“Šećerana” zjapi prazna veće 12 godina, a rđa je već uveliko nagrizla opremu. Stečaj je pokrenut prije nepune četiri godine, a dugovanja “Šećerane” iznose oko 16,5 miliona maraka, dok je imovina procijenjena na oko 23 miliona maraka.

Smjena

Komentarišući zahtjev grupe povjerilaca za njegovu smjenu Nebojša Matić je rekao da je riječ o njihovim ličnim razlozima za koje nemaju nikakve dokaze.

– Prijava njihovih potraživanja je predmet istrage i krivične prijave protiv bivšeg direktora “Šećerane” i ostalih 84 radnika, gdje se ispituje osnovanost njihovih potraživanja. Te prijave su nastale na osnovu priznatih potraživanja, a na ročištima se niko nije pojavljivao. Svi su mogli da traže sve, a kako se nisu pojavljivali sada su ljuti zbog toga. Nisu naveli nijedan argument, pa vidjećemo odluku suda – kazao je Matić.

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu