FINANSIJE
Zaduživanje stanovništva BiH ne posustaje
BANJALUKA – Zaduživanje stanovništva BiH kod komercijalnih banaka ne posustaje, a građani i dalje najviše dižu nenamjenske potrošačke kredite koje uglavnom koriste za krpljenje rupa u kućnim budžetima.
Zato ne čudi što krediti stanovništvu iz godine u godinu bilježe rast, a samo u martu ove godine su, u poređenju sa istim mjesecom lani, porasli za 7,5 odsto.
S druge strane, ukupni krediti plasirani stanovništvu u proteklih šest godina porasli su za skoro 2,34 milijardi KM ili čak 33 odsto, a 2013. su iznosili 7,06 milijardi maraka.
Poslednji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je zaključno s martom ove godine sektoru stanovništva bilo plasirano ukupno 9,4 milijardi maraka, od čega se preko 7 milijardi KM odnosi upravo na nenamjenske kredite.
Poređenja radi, svaki građanin BiH je, u odnosu na 2013. godinu, lani bio zaduženiji za čak 600 KM. Prema podacima Centralne banke BiH, prije pola decenije kreditna zaduženost po stanovniku iznosila je 2.010, a, na primjer, u septembru lani 2.612 KM.
Najveća slabost naših građana su nenamjenski potrošački krediti, do kojih dolazimo relativno lako, odnosno bez komplikovanih procedura i obaveznih garancija, a ni primanja ne moraju da budu nešto visoka da bi novac bio odobren.
Takođe, učešće nenamjenskih kredita stanovništvu od 2015. do kraja marta ove godine kretalo se u rasponu od 72 do 75,6 odsto ukupnih kredita.
Ovo je, praktično, potvrda da većina građana, zbog nedovoljnih primanja, nema izbora nego da se sve više zadužuje. A kredite bukvalno dižemo za sve i svašta – za plaćanje nagomilanih računa, za ogrijev, registraciju auta, kupovinu najrazličitijih roba, opremanje djece u školu, pravljenje svadbe ili sahrane, kupovinu automobila, opremanje stana.
Stojanka S, trgovac iz Banjaluke, kaže da prosječne porodice u današnje vrijeme malo koji vanredni trošak mogu da podnesu bez zaduživanja.
– U braku sam devet godina, a u ovom periodu smo suprug i ja digli ukupno pet kredita. Prvi smo uzeli da opremimo sprat kuće, drugi kad se rodilo prvo dijete. Kako iskrsne neki izdatak, dignemo novi kredit, platimo što treba, zatvorimo stari i tako ukrug. To nije ništa čudno, s obzirom na činjenicu da je moja plata 600, a suprugova 850. Realno, ovaj novac je, kad ljudi imaju djecu, dovoljan za one najosnovnije potrebe. Sve ostalo zahtijeva zaduživanje – ističe naša sagovornica.
Takođe, sve češće se dešava da se ljudi zadužuju da bi vratili stare kredite, jer nisu u stanju da rate servisiraju od tekućih primanja.
Više istraživanja pokazalo je da čak 73,1 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM. Zbog toga su prisiljeni da se zadužuju, pa da, kad prime plate ili penzije, vraćaju dug ili plaćaju rate, i tako ukrug. Ljudi kojima treba manje para, mogu da se snađu kod rođaka i ostalih bliskih osoba, dok oni kojima trebaju veće svote moraju da dižu kredite.
Preduzetništvo „na čekanju“
Krediti za kupovinu automobila u martu ove godine iznosili su 8,8 miliona KM, što je približno iznosu od prije tri godine. Krediti za popravku postojećih stambenih jedinica u martu su iznosili 46,7 miliona KM, za razliku od 2015, kada su bili veći od 65 miliona KM.
S druge strane, krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica u martu su bili nešto veći od milijardu KM, što je rast od 11 odsto u odnosu na decembar 2017. Za kupovinu postojećih stambenih jedinica ukupni krediti su iznosili 683,1 miliona KM, ili 13,3 odsto više nego krajem 2017. Samo dva odsto kredita odobrenih stanovništvu odnosi se na preduzetništvo.
Izvor: Srpskainfo
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca