INVESTICIJE
Kilometri mjereni milijardama evra: Ambiciozni planovi za izgradnju mreže autoputeva u Srpskoj
Do 2030. godine Republike Srpska će imati mrežu autoputeva u dužini od 420 kilometara, najavio je nedavno ministar saobraćaja RS Neđo Trninić, a upućeni tvrde da su to – realne prognoze.
Da nisu u pitanju samo prazne priče, pokazalo se prošlog ponedeljka kada je počela izgradnja prvih kilometara autoputa na Koridoru Pet ce, na dijelu kroz Republiku Srpsku.
Za ovu dionicu u dužini od 46,58 kilometara, ako navode u preduzeću “Autoputevi RS” planska i projektna dokumentacija je izrađena i podijeljena je u tri lota, odnosno dionice Odžak – Vukosavlje u dužini od 6,23 kilometra, Vukosavlje – Johovac u dužini od 29,70 kilometara i Johovac – Doboj jug u dužini od 10,65 kilometara.
– Prvih 5,6 kilometara tog autoputa na pravcu Johovac – Rudanka biće finansirano kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj i koštaće oko 63 miliona evra. U tu cijenu ulazi i izgradnja dvije petlje za povezivanje autoputeva i puteva – pojasnila je portparolka Javnog preduzeća “Autoputevi RS” Dobrila Majstorović.
Nakon provedene tenderske procedure, izabran je izvođač radova na ovoj dionici, Konzorcijum “Integral Inženjering” Laktaši i GD Granit Skoplje.
A gdje su mostavi na Savi?
Ovo je, ipak, samo prvi korak u ostvarivanju ambicioznih planova za povezivanje Prijedora, Banjaluke, Doboja i nekoliko drugih gradova u RS mrežom autoputeva, sa Sarajevom, Beogradom i preko Koridora Pet ce jadranskom obalom i centralnom Evropom. Ipak, do vremena kada će se iz Prijedora ili Novog Grada za nekoliko sati autoputem stići do Beograda, još će mnogo vode proteći Savom, na kojoj, između ostalog, treba da se izgrade dva mosta, da bi mreža autoputeva kroz Srpsku bila funkcionalna.
Do kraja ljeta će, po najoptimističnijem scenariju, početi gradnja mosta na Savi kod Gradiške, koji će povezivati BiH i Hrvatsku. Na kraju trase autoputa Banjaluka – Gradiška, već je sagrađen savremeni carinski terminal i granični prelaz.
Kako kažu u “Autoputevima RS”, most na Rači, koji će povezivati RS i Srbiju, gradiće Republika Srbija, a kamen temeljac bi mogao biti postavljen do kraja ljeta. Izgradnja autoputa koji će preko Brčkog, Bijeljine i Rače, RS povezivati sa Beogradom, jedan je od prioriteta za Republiku Srpsku.
Turci, Kinezi, evropske banke
– Posljednjih mjeseci vode se intenzivni pregovori između Republike Srbije, Turske i BiH, oko izgradnje trase autoputa Beograd – Sarajevo, s obzirom na to da je Turska ponudila kreditna sredstva za realizaciju izgradnje autoputa – kažu u “Autoputevima RS”.
Uz ove autoputeve u planu je i izgradnja autoputa Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, te autoputa Banjaluka – Mliništa.
Sve u svemu, koji god da je projekat u pitanju, ključ je, najčešće, u obezbjeđenju novca za izgradnju. To je zahtjevan zadatak, ako se zna da je u planu više od 300 kilometara autoputeva i da valja obezbijediti, po nekim procjenama, čak i do dvije milijarde evra.
Kada je u pitanju autoput Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, krajem prošle godine Republika Srpska je dobila prvi ugovor o koncesiji za projektovanje i izgradnju dionice od Banjaluke do Prijedora.
– Ugovor je potpisan sa kineskom kompanijom “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd”, a kineski partner ima dvije godine da obezbijedi finansijska sredstva i uradi plansku dokumentaciju i glavni projekat autoputa na pomenutoj dionici, dok Republika Srpska, sa svoje strane, ima obavezu da u istom periodu riješi imovinsko-pravna pitanja na predviđenoj trasi – objašnjavaju u “Autoputevima” RS. Po okončanju ove faze, kreće izgradnja 42 kilometra duge saobraćajnice. Koncesionar se obavezao da će izgraditi, održavati i koristiti autoput Banjaluka – Prijedor u narednih 30 godina, a vrijednost ugovora procenjena je na 297 miliona evra.
Kinezi su u igri i za autoput Banjaluka – Mliništa, koji će biti nastavak već izgrađenog E 661 Gradiška – Banjaluka.
– Zainteresovana je kineska kompanija “Sinohidro”, koja je ranije dostavila samoinicijativnu ponudu za realizaciju ovog projekta. Poslije niza razgovora o daljim koracima, kineski partner je pripremio određeni nivo projektne i studijske dokumentacije, poslije čega je došlo i do parafiranja komercijalnog ugovora, u namjeri da se za realizaciju projekta obezbijedi povoljan kreditni aranžman sa kineskom “Eksim bankom” – navode u “Autoputevima RS”. Tvrde da kredit još nije odobren, jer je kineska banka, već nekoliko godina, čeka pismo podrške od strane Savjeta ministara BiH.
Što se tiče Koridora Pet ce kroz RS, za preostalih 40 kilometara autoputa još se traže izvori finansiranja putem više različitih modela. Za sada je Evropska investiciona banka EIB iskazala je interesovanje za kreditno finansiranje dionice od petlje “Johovac” do petlje “Podnovlje” u dužini od 14 kilometara.
Planirano je da dionica Rudanka – Putnikovo brdo bude finansirana kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, a postoji i mogućnost dobijanja granta iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kojim bi se pokrilo 20 odsto kredita. EBRD je pokrenula proceduru odobravanja kredita za cijelu dionicu Koridora ukupne dužine 13,8 kilometara od petlje Rudanka u opštini Doboj, do petlje Medakovo u opštini Tešanj u Federaciji BiH. Oko pet kilometara ove dionice je na teritoriji RS.
Republika Srpska bolja od Federacije BiH
U Federaciji BiH izgrađeno 102, u Republici Srpskoj 105 kilometara autoputa. U Federaciji mrežu autoputeva čine tri nepovezana dela Koridora Pet ce, Bijača – Međugorje, Tarčin – Zenica, te Svilaj – Odžak. U Reoublici Srpskoj su autoputevi povezani i njima se može putovati na relaciji Banjaluka – Gradiška i Banjaluka – Doboj, a i u Federciaji BiH priznaju da je u RS izgradnja autoputeva mnogo bolje strateški osmišljena, dok su u FBiH dionice iscjepkane. Kada se poveže deo Koridora Pet ce od Doboja do Zenice, Banjaluka i Gradiška će autoputem biti povezane i sa Sarajevom.
Izvor: Srpskainfo.com
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca