PRIVREDA
MMF: Najveći problemi zapadnog Balkana nedostatak kapitala i mala zaposlenost
Najveći problemi zemalja regiona Zapadnog Balkana su nedostatak kapitala i niska zaposlenost, rekao je danas viši regionalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za centralnu i istočnu Evropu Nadim Ilahi.
On je, govoreći o stabilnosti finansija i ekonomskom rastu na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava u Bečićima, rekao da je potrebno prije svega unaprediti i poslovno okruženje jer su Mađarska, Poljska i Slovačka postigle uspeh zahvaljujući tome.
„Veliko ograničenje regiona Zapadnog Balkana je slaba infrastruktura što odbija investitore da ulažu jer su loši putevi i ima mnogo graničnih prelaza“, rekao je Ilahi.
Dodao je da je „ključno pitanje regiona što prolazi kroz demografske promjene i što se smanjuje radno aktivno stanovništvo zbog manjeg priraštaja i iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva, a što negativno utiče da privredni rast“.
Član Predsjedništva Saveza ekonomista Srbije i bivši ministar finansija Srbije Dušan Vujović istakao je da „region zapadnog Balkana raste brže nego zemlje evrozone ali da taj rast nije zasnovan na faktorima koji su održivi na duži rok“.
On je rekao da su ostvarene „neke rezerve, ali ih ne treba olako trošiti već ih treba povećavati za loša vremena“.
Član Fiskalnog savjeta Srbije Vladimir Vučković kazao je da je Srbija prošla put od najgoreg stanja do toga da po nečemu postane dobar primjer.
„Srbija je uspela da obezbedi makroekonomsku stabilnost i imala sreće da na medjunarodnom tržištu ima obilje kapitala po niskim kamatama, a da su investitori prihvatili rizike što je dalo pozitivne rezultate“, rekao je Vučković.
Istakao je da je makroekonomska stabilnost važan preduslov ali ne i dovoljan za privredni rast.
On je rekao da je Srbiji potreban privredni rast veći od tri odsto i da su potrebne investicije koje to obezbeđuju.
„Ne treba sipati novac na ulepšavanje gradova, kada se ne ulaže dovoljno u komunalnu infrastrukturu, zaštitu životne sredine već treba ulagati u ono što omogućava privredni rast“, rekao je Vučković.
Istakao je da je investitorima važnije kakav je trend rasta spoljnjeg duga nego koliko je visok.
„Bolje je kada je spoljni dug visok, ali sa tendencijom pada, nego ako je manji, ali sa tendencijom rasta“, rekao je Vučković.
Razlozi zbog kojih mladi ljudi emigriraju iz zemalja, zajedničkom imenom zovu se, kako je rekao, loše upravljanje državom a u to spada nivo korupcije, vladavine prava i drugi uslovi.
Direktor korporativnih poslova i komunikacija kompanije Japan tobako internešenel (JTI) za zapadni Balkan Goran Pekez kazao je da su pojačana saradnja državnih organa u regionu Zapadnog Balkana, pojačana kontrola i akcizna politika uskladjena sa kupovinom moći stanovništva preduslovi za predvidive državne prihode, kao i za smanjenje nelegalne trgovine duvanom.
„Duvanska industrija je jedan od najvećih poreskih obveznika u regionu, samo je JTI platio porez u regionu više od 606 miliona evra“, rekao je Pekez.
U zemljama zapadnog Balkana duvanska Industrija, prema njegovim riječima, čini 11 odsto ukupnih budžetskih prihoda.
Svi regionalni kandidati za članstvo u EU imaju kako je rekao izgrađenu praksu akciznih kalendara i veoma je važno pridržavati se toga.
„Tako se vodi računa o kupovnoj moći stanovništva i sprečava rast ilegalne trgovine“, rekao je Pekez.
Kazao je da je Bosna i Hercegovina podigla akcizu sa 28 evra na 1.000 cigareta u 2010. godini na 90 evra na 1.000 cigareta u 2018. godini što je povećalo ilegalnu trgovinu sa šest na više od 50 odsto.
„Takav porast akciza i cijena duvanskih proizvoda bio je prevelik teret za potrošače pa su se okrenuli ilegalno tržištu“, rekao je Pekez i apelovao na još veću saradnju vlada regiona na suzbijanju sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda.
Izvor: N1
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca