Specijalni reporter UN za ekstremno siromaštvo Filip Alston upozorio je na mogućnost pojave „klimatskog aparthejda“, u kojem će bogati moći da plate da izbjegnu glad, dok će ostatak svijeta patiti zbog klimatskih promjena.
Alston je kritikovao korake koje su preduzela tela UN kao „očigledno neadekvatne“, navodeći da će, čak i ako budu ispunjeni trenutni zadaci, milioni ljudi osiromašiti, prenosi Bi-Bi-Si.

U izvještaju koji je Australijanac, koji je dio panela UN o nezavisnim stručnjacima, predao Savjetu za ljudska prava UN, upozorava se da će rastućim temperaturama i potencijalnim nedostatkom hrane i sukobima, koji bi mogli da prate takve promjene, najteže biti pogođeni najsiromašniji na svijetu.

On predviđa da će zemlje u razvoju pretrpjeti najmanje 75 odsto troškova klimatskih promjena, uprkos činjenici da siromašnija polovina svjetske populacije proizvodi samo 10 odsto emisija štetnih gasova.

„Oni koji su najmanje doprineli emisijama, najviše će pretrpeti štete“, naveo je Alston dodajući da bi efekti mogli da ponište 50 godina napretka koji je postignut po pitanju smanjenja siromaštva.

S druge strane, kako je naveo, bogati u zapadnim zemljama već se bore protiv ekstremnih vremenskih uslova.

Kao primjer, Alston je podsjetio da je, kada je uragan Sendi pogodio Njujork 2012. godine, većina građana ostala bez struje, ali je sjedište globalne bankarske grupacije Goldman Saks bilo zaštićeno desetinama hiljada pješčanih džakova i imalo struju zahvaljujući generatoru, dok su privatni vatrogasci poslati da spasavaju vile bogatih.

Reklama

To, kako je naveo, preveliko oslanjanjanje na privatni sektor vjerovatno će dovesti do „klimatskog aparhejda“, u kojem će bogati izbjeći visoke temperature, glad i sukobe.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama upozorio je još 2007. godine da će najsiromašniji na svijetu biti najgore pogođeni klimatskim promjenama, a Alston u svom izvještaju žestoko kritikuje nedostatak akcije, uprkos takvim upozorenjima.

Nije ostao dužan ni brojnim svjetskim političarima, ocjenjujući da sumorni govori vladinih zvaničnika na redovnim konferencijama ne vode ka smislenim akcijama.

Među onima koji su se našli na meti njegovih kritika su brazilski predsednik Žair Bolsonaro zbog otvaranja prašuma za rudarstvo, kao i predsednik SAD Donald Tramp zbog davanja nadzornih funkcija bivšim lobistima i aktivnog ućutkivanja i zamagljivanja klimatske nauke, kao i smanjenja mjera za zaštitu životne sredine.

Alston je kritikovao i Savet za ljudska prava UN, kojem je predao izvještaj, navodeći da to tijelo mora da zatraži da se uradi hitna studija stručnjaka o mogućim opcijama za izbjegavanje katastrofe i da predloži i nadgleda određene akcije.

U izvještaju, Alston procjenjuje da bi 140 miliona ljudi moglo da bude raseljeno kao posljedica klimatskih promjena u podsaharskoj Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi.

Reklama

Alston je, takođe, upozorio da bi i demokratija mogla da bude ugrožena u vrijeme kada se vlade budu borile da naprave velike promjene kako bi se suočile s klimatskim promjenama.

Izvor: RTV