Connect with us

PRIVREDA

Hercegovci traže šljivovicu, Krajišnici pršutu

Objavljeno

 

Kao što juriš ne može bez junaka, sjever bez juga, tako ni Hercegovina i Krajina ne mogu jedna bez druge, a da se tradicija i običaji nadopunjavaju, svjedoči činjenica da Hercegovci rado navraćaju u “Krajišku kuću”, gdje najviše traže šljivovicu, dok je Krajišnicima u “Hercegovačkoj kući” prvi izbor pršuta.

Snaga Republike Srpske upravo leži u različitim kulturama, gdje su s jedne strane rodni krajiški šljivici, dok su s druge hercegovački vinogradi u kojima rastu najkvalitetnije sorte vinove loze.

Dijana Čučković iz “Krajiške kuće” u Trebinju kazala je za “Glas Srpske” da ova radnja posluje nešto duže od godinu dana te da su zadovoljni brojem posjeta bez obzira na to što mnogi još ni ne znaju za nju.

– Kod nas se najviše kupuju rakije od šljive, kojih u Hercegovini nema, jer nisu karakteristične za naše područje – rekla je Čučkovićeva dodajući da su tražene i voćne rakije, kao i travarica.

Veliko interesovanje vlada, kako ističe, i za kestenov me­d i onaj u saću, te za kozmetiku od proizvoda koji nisu specifični za jug Srpske.

– Hercegovci nisu navikli na gljive i proizvode od njih, pa se to najmanje traži, ali se zato s druge strane veoma traži banjalučki sir “marija zvijezda”, kao i kozji sir – rekla je Čučkovićeva.

Među kupcima, kako objašnjava, ipak najviše dominiraju turisti.

– Ljudi iz Hercegovine su ipak navikli na našu tradicionalnu hranu pršutu i sir, dok turisti vole da probaju razne proizvode – kazala je Čučkovićeva dodajući da su cijene malo više u odnosu na prošlu godinu, dok određene artikle prodaju po starim cijenama.

Da Krajišnici rado svraćaju u “Hercegovačku kuću” u gradu na Vrbasu, potvrđuje direktor banjalučkog Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić.

– Najviše se traže pršuta, hercegovačka vina i med, osim toga dobro ide ljekovito bilje, kao i prirodna kozmetika koja se u Hercegovini proizvodi od različitih vrsta biljaka koje su specifične za to područje – rekao je Ilić dodajući da u Banjaluci podjednako dobro rade i “Hercegovačka” i “Krajiška kuća” jer nude proizvode koji su specifičnost nekog područja, u čemu leže čar i posebnost.

Kaže da se mnogi odlučuju i za kupovinu poklon paketa kod njih.

– Mnogi zvaničnici kupuju naše proizvode za razne prijeme i putovanja, čime promovišu “Krajišku kuću” i grad Banjaluku. Naši pokloni su upućivani srpskom patrijarhu, kao i mnogim ljudima iz sportskog, kulturnog i političkog života – rekao je Ilić.

Objasnio je da su, bez obzira na to što je situacija u svijetu dovela do mnogih poskupljenja, cijene u pomenutim radnjama ostale skoro iste kao lani.

– Veliki broj naših proizvoda smo sertifikovali i brendirali i do sada smo na mnogim sajmovima imali priliku da ih predstavimo – rekao je Ilić dodajući da se spremaju za sajmove u Beogradu i Novom Sadu.

Prerada

Draško Ilić se nada da će u narednom periodu biti više zainteresovanih za preradu domaćih proizvoda, jer je potražnja za njima sve veća.

– Zbog poskupljenja hrane pa i moguće nestašice u narednom periodu pokušavamo da motivišemo ljude da što više proizvode, ali i prerađuju – rekao je Ilić.

Glas Srpske

BIZNIS

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

BIZNIS

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu

© 2023 Privrednik. Sva prava zadržana. Developed by adsoft.