TEHNOLOGIJA
Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?
Krenimo ipak ispočetka – odgovorom na pitanja koje ste se sigurno pitali.
Za domaće korisnike Calibra i Libra znače nekoliko stvari, a najvažnije pitanje koje se ističe je: hoćemo li uz njih dobiti efikasniji, jeftiniji i brži način plaćanja bez fragmentacije po bankama, telekomima i njihovim aplikacijama? Da, vjerojatno hoćemo.
No, općenito, nisam siguran da smo još uvijek svjesni koje tektonske promjene ovo može donijeti. Naravno, kada kažem promjene mislim i na probleme.
Korisnicima će ovo sigurno donijeti hrpetinu dobrih stvari u početku, jednostavnije i jeftinije plaćanje preko interneta, bez muka koje smo morali prolaziti s PayPalom i sličnim alatima. Ali, sjetimo se da je to ipak Facebook, ogromna korporacija koja odgovara samo svojim dioničarima i vrhovnom vođi Zuckebergu, a koja je ne baš tako davno, upala u poprilično volatilni vrtlog negativnih vijesti vezanih uz privatnost, neautorizirano iskorištavanje privatnih podataka i, na trenutke, poprilično okrutan način eksperimentiranja na korisnicima. Fake news je fenomen koji je gotovo vlastoručno nastao na i zbog Facebooka. Track record im nije baš najbolji. Ali…
Stvaranje Calibre i Libre se definitivno može gledati kao početak masovnog širenja kripto valuta u mainstream, u svim sferama poslovnog života. Do sada su blockchain i kriptovalute bile gotovo isključivo u sferi PR vježbi korporacijama koje su se željele prikazati inovativnima ili u koraku s vremenom, ili pak rijetkim znatiželjnicima koji su zaista pokušavali napraviti proizvode i platforme bazirane na njima. No uglavnom se sve odvijalo u sferama par desetaka milijuna entuzijasta, a bome i špekulanata. Sad se pak stvari mijenjaju – jedna od najvećih kompanija na svijetu odlučila je lansirati svoj vlastiti blockchain i kriptovalutu! No…
Libra nije pravi blockchain – ni prava kriptovaluta
Libra će biti stablecoin ili bolje rečeno pegged coin, što znači da će coin imati fiksnu vrijednost i neće biti podložan značajnim promjenama cijene kao što je to trenutno kod većine ostalih kriptovaluta. Upravo zato možemo reći i da Libra nije “pravi blockchain”, a niti prava kriptovaluta – što to točno znači?
Blockchain po definiciji mora imati nekoliko bitnih svojstava – to jest mora biti ‘open, public, trustless, permissionless, borderless, neutral, censorship resistant‘. U slučaju Libre samo prvo svojstvo je uvjetno ispunjeno, dok se u početnim materijalima spominje tranzicija u permissionless. Ostatak uvjeta Libra nikada neće moći ispuniti zbog regulative i zakona s kojima se mora slagati. Na primjer – mogu se s velikom sigurnošću okladiti da Facebook (odnosno Libra Associacion) neće dozvoljavati nikakve transakcije prema pravnim i privatnim osobama u Iranu ili bilo kojim drugim “nepodobnim” državama ili osobama. Dakle nikada neće biti: neutral ili borderless. Tako da bi Libru mogli nazvati digitalnim novcem ili tokenom, ali ne i kriptovalutom.
Ako Libru uspoređujemo s PayPalom ili nekom valutom poput dolara – ona jest kriptovaluta, ali usporedno s Bitcoinom, DAI-em ili aeternityem – nije ni blizu. S druge strane blockchain i digitalni asseti imaju toliko različitih atributa da je teško govoriti o košer kriptovalutama. Libra je samo fork i pokušaj starog svijeta da na svoj način implementira ideju koja se kuha zadnjih deset godina. No i dalje ima mjesta za ‘permissionless, trustless, neutral and censorship resistant’ kriptovalute. Možda sada i više nego prije.
Bitcoin i slične kriptovalute ovi Facebookovi pokušaji vjerojatno neće previše ugroziti.
Ali će itekako imati utjecaja kada su u pitanju transakcije kakve poznajemo
Ono što trebamo uzeti u obzir jest činjenica da će Facebook praktički “preko noći” postati vlasnik najveće platne mreže na svijetu, koja će kontrolirati milijarde dolara dnevno te ćemo vjerojatno za par godina Librom kupovati kavu, žvake, karte za tramvaj, Uber i još hrpu stvari. Nešto slično onome što su Alibaba i Wechat napravili sa Alipayom u Aziji.
Facebook će definitivno pokušati postati novi Amazon kroz monetizaciju Instagrama, WhatsAppa i ostalih svojih proizvoda, a ne bih se čudio da se polako, ali sigurno, reklamiranje na platformi počne plaćati isključivo u Libri. Mene malo plaši situacija u kojoj kompanija kao što je Facebook – s preko 2 milijarde korisnika i OGROMNOM količinom detaljnih podataka o svakom svojem korisniku – sad odjednom počne procesirati i analizirati milijarde transakcija tih korisnika.
Složit ćete se da je ovo daleko ozbiljnije nego podaci o osobnim preferencijama ili političkom uvjerenju. Ako ikada Libra postane globalna i temeljna platna mreža, prostor za ozbiljnu zloupotrebu je zapanjujuć. Ovo je definitivno jedna od najvećih nepoznanica u cijeloj ovoj priči i mogu se okladiti da će se Facebook jako potruditi oko naglašavanja da Facebook nije Libra i obratno te da su oni samo jedan od stotine dioničara.
Za prosječnog čovjeka ništa značajno, za ljude koji su osjetljivi oko privatnosti ovo je vjerojatno najgora noćna mora.
Što će sada učiniti banke?
Ovo je prvenstveno udar na banke i SWIFT i USD. Facebookov stablecoin putem kojeg je moguće poslati netrivijalnu količinu vrijednosti (novca) s jednog kraja svijeta na drugi, a sve putem najveće svjetske mreže korisnika. Nema sumnje da će banke Libru osjetiti. Može se reći da će Facebook iduće godine postati ekvivalent centralne banke koja ima preko dvije milijarde korisnika.
Uz to, zanimljivo je primijetiti kako među inicijalnim partnerima nema niti jedne banke. Tu su Visa, Mastercard, Paypal i Coinbase, ali nema niti jedne banke. Možda je još prerano nagađati jer Libra neće biti operativna još godinu dana, ali ako je suditi po prvim najavama, situacija neće biti bajna za njih.
Ovo što Facebook pokušava napraviti s Librom je puno više od samo platnog prometa; ovo uključuje kredite, štednju, zajmove i poveću količinu financijskih proizvoda koji su do sada bili rezervirani isključivo za bankarski sektor. Možda najzanimljivija stvar u cijeloj priči je da je Libra, između ostalog, i smart contract platforma – što sa sobom donosi značajne napredne mogućnosti na koje tradicionalne banke i financijske institucije još nisu spremne (barem ne na ovoj razini). Aplikacije i startupi kao što su Transferwise, Revolut, Kekspay i slični, također su u debelim problemima, čisto da se ne fokusiramo u ovom razgovoru isključivo na banke. Najzanimljivija stvar je to što Libra kao stablecoin vrlo vjerojatno neće biti vezana uz USD i mislim da će se oko ovoga još lomiti koplja. Amerika baš i ne voli da im netko dira u financijsku hegemoniju dolara, bio on digitalan ili ne. 🙂
Dobre vijesti za blockchain startupe?
Što se tiče drugih kriptovaluta i nemogućnosti njihovog oglašavanja na Facebooku, mislim da je to potpuno irelevantno u ovom kontekstu. U isto vrijeme mislim da će drugim platformama i protokolima biti značajno lakše jer će blockchain i DLT izaći iz sfere kriptoanarhista, špekulanata i par desetaka milijuna entuzijasta i možda napokon skinuti stigmu “scama” te će napokon u većoj mjeri velike kompanije početi gledati i praktične aplikacije blockchain tehnologije i kriptovaluta te će one polako, ali sigurno, početi transformirati svijet oko nas.
Definitivno će se puno više pažnje posvetiti praktičnim korisničkim slučajevima i kako iz te nove tehnologije izvući maksimum. To bi moglo pokrenuti novi val startupa i inovacija koje mogu biti slične magnitude kao internet ili mobilna revolucija. Ovo je po mom mišljenju najveći iskorak prema DeFi-ju (Decentralized Finance) u zadnjih 10 godina. Nikola Škorić je u jednoj raspravi to fino ilustrirao:
Ako nas posluži sreća za godinu dana ćemo imati potpuno otvorenu financijsku infrastrukturu povezanu direktno, duboko u srce legacy financijske infrastrukture. I to sve izgrađeno na uvjetno rečeno open blockchainu. To je PDS2 na kvadrat.
Vjerujem kako će za par godina Libra biti vjerojatno prvo platežno sredstvo većine mlađih ljudi, slično kao Alipay, a za 5 godina i velike većine ljudi. Ali ono što definitivno čeka i Facebook i Libru u 2020. je ozbiljna borba sa svjetskim regulatorima i centralnim bankama. Nekako nemam osjećaj da će se oni predati bez borbe.
Autor: Luka Sučić
Izvor: netokracija.com
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca