Connect with us

FINANSIJE

Recesija kuca na vrata BiH

Objavljeno

 


Recesija

Bruto društveni proizvod (BDP) BiH je u prvom kvartalu ove godine rastao tek 2,2 odsto, što je najmanji kvartalni rast još od početka 2015. godine, pokazuje zvanična statistika.

Na ovaj način su se obistinila predviđanja međunarodnih finansijskih organizacija koje su u prosjeku za pola procenta smanjile svoje prognoze kada je rast BDP-a u pitanju.

Ekonomisti poručuju kako ove brojke upozoravaju da privreda opasno usporava, jer se kriza kod najvećih ekonomskih partnera u Evropi jednostavno prelila u BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kaže kako se projekcije rasta za ovu godinu kreću između tri i 3,5 odsto, ali da kvartalnih 2,2 odsto nije dobar pokazatelj.

“To još nije dramatično, ali je očigledno da se stanje kod naših najvećih ekonomskih partnera polako počinje prelijevati kod nas. Izvoz usporava, a uvoz raste. To se prelama i u suštini je tu najveći pad očekivanog rasta”, kaže Đogo za “Nezavisne”.

Reklama

Njegove riječi potvrđuju i zvanični podaci. Naime, izvoz iz BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 2,771 milijardu KM, što je manje za 0,6 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,611 milijardi KM, što je više za 4,7 odsto u odnosu na prvi kvartal lani.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju iznosila je 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 1,84 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže kako se ovako loš rezultat po pitanju rasta BDP-a mogao očekivati i ranije.

“Iskreno govoreći, ne mogu reći da se čudim. Slažem se s kolegama da dio uzroka leži u nekim predrecesijskim i recesijskim kretanjima na našim tržištima kao što su Turska ili Italija, mada smatram kako su najveći uzroci domaćeg karaktera. Jednostavno, dugogodišnje odsustvo ekonomskih reformi i dugogodišnja politika koja opterećuje privredu, a u kojoj se ne ulaže i ne investira, dovodi do usporavanja koje se vidi i statistički”, kaže Gavran.

On kaže kako ne postoje mehanizmi čijom bi se primjenom došlo do rezultata u kratkom periodu.

“Kada bismo danas krenuli s velikim kapitalnim projektima i da paralelno rasteretimo privredu, trebao bi dug vremenski period da dođe do efekata. Neke stvari smo izgubili bespovratno. Sposobni građani koji su napustili zemlju se ne mogu zamijeniti. Kompanija koja bi prije dvije godine investirala i zaposlila 2.000 ljudi, danas ne bi imala koga da zaposli”, kaže Gavran.

Reklama

Podsjećamo, Međunarodni monetarni fond (MMF) je početkom aprila procjenu rasta BDP-a za BiH u 2019. godini, sa 3,5 smanjio na 3,1 odsto.

Nakon toga, slično je uradila i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 3,5 na tri odsto, prvenstveno zbog odgađanja formiranja nove vlade nakon oktobarskih izbora.

Da ekonomija usporava, pokazuju i posljednji podaci prema kojima je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine pala za 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Izvor: nezavisne.com

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu