Connect with us

PRIVREDA

Mato Žarić: Investicije nisu problem, već manjak radnika

Objavljeno

 


Preduzeće “Elektroprenos BiH” u blokadi je duže od godinu i po dana, i kako stvari sada stoje, tako će biti sve do izbora novog direktora kompanije, kojeg, kako tvrde upućeni, neće biti sve dok se ne formira novi sastav Vlade FBiH i dok se Hrvati i Bošnjaci ne dogovore o tome kome će pripasti ova pozicija.

Mato Žarić, prvi čovjek “Elektroprenosa BiH”, čiji je četvorogodišnji mandat istekao u decembru 2017. godine, i od tada je u v.d. mandatu, kaže za “Nezavisne” da trenutno investicije nisu toliko veliki problem koliko je zapošljavanje, koje je takođe blokirano.

“Stotine ljudi odlaze u penziju, napuštaju kompaniju, a nema novog zapošljavanja. Šta ćemo kada odu oni koji znaju raditi, a ne obuče mlađe ljude. Ne možete mladog čovjeka odmah staviti u posao, treba ga malo obučiti, pokazati mu kako se radi”, rekao je Žarić za “Nezavisne”.

Na probleme u radu “Elektroprenosa BiH” već danima unazad upozorava i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, koji kaže da je to preduzeće “rak-rana BiH” te da je dugoročni problem, zbog kojeg Srpskoj i BiH prijeti energetski kolaps.

“Kada kasnite u investicijama pošto ste u blokadi 19 mjeseci, vi ne ulažete nijednu marku u razvoj, a to znači da je naš elektroenergetski sektor, prije svega prenosna mreža, ugrožen do te mjere da nam prijeti da u 21. vijeku ostanemo bez električne energije”, rekao je Višković.

Izvor iz “Elektroprenosa BiH” kaže da je nakon isteka Žarićevog mandata Upravni odbor ovog preduzeća raspisao konkurs za izbor novog direktora i pored Žarića se prijavio i Alaudin Alihodžić, aktuelni izvršni direktor za planirane i inženjering u toj firmi, koji je bio favorit Bošnjaka.

Reklama

“Kada je završen taj konkurs, Upravni odbor je Skupštini akcionara, tačnije entitetskim premijerima, koji čine Skupštinu, poslao samo ime Žarića i tadašnja premijerka RS Željka Cvijanović glasala je za taj prijedlog, a Fadil Novalić nije i sve je ostalo na tome. Od tada traje blokada kompanije, tačnije, sve investicije su blokirane i samo se održava ono što se mora održavati. Nema ulaganja, novog zapošljavanja i sve se blokira”, ispričao je izvor “Nezavisnih” dodajući da se tekuće obaveze izvršavaju, odnosno da se mreža održava onoliko koliko se mora i da tu nema nikakvih problema, jer niko ne blokira neke hitne popravke i rješavanje problema u slučaju nekih havarija.

Isti izvor navodi da odluke Uprave po pravilu treba da se donose konsenzusom, ali da dva bošnjačka člana uvijek glasaju protiv kada je riječ o investicijama i kapitalnim ulaganjima.

Inače, prvi direktor “Elektropenosa BiH” bio je srpski kadar Dušan Mijatović, koji je imenovan na mandat od četiri godine, a još toliko je, zbog problema u funkcionisanju i nemogućnosti dogovora o investicijama, bio u v.d. mandatu. Nakon Mijatovića, na mjesto direktora imenovan je Žarić, kao kadar Hrvata, i po nekom nepisanom pravilu sada bi na to mjesto trebalo da dođe Bošnjak, mada je sve stvar političkog dogovora.

U ovom trenutku na računima “Elektroprenosa BiH” nalazi se više od 170 miliona KM i u posljednjih malo više od godinu i po dana nije bilo nijedne ozbiljne investicije, iako sistem to zahtijeva. Izgradnja trafo-stanice Banjaluka 10, vrijedne više od deset miliona KM, transformator u Višegradu, vrijedan više od milion KM, i brojni drugi samo su dio onoga što je neophodno što prije uraditi.

“Elektroprenos BiH” jedino je zajedničko preduzeće Republike Srpske i Federacije BiH. Kapitalom kompanije raspolažu akcionari, odnosno entitetske vlade, i to u omjeru Federacija BiH 58,9 odsto, i Republika Srpska, koja ima 41,10 odsto vlasništva.

 

Reklama

Nezavisne.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu