FINANSIJE
Poresku kasu najviše pune uvoznici, turisti i dijaspora
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz godine u godinu prikuplja mnogo veće prihode u odnosu na realan rast, dok je proizvodnja u BiH u padu.
Tako je, primjera radi, prema podacima UIO, do kraja jula ove godine prikupljeno 4,6 milijardi maraka, odnosno 6,3 odsto više nego u istom periodu lani, iako je u 2018. godini u odnosu na prethodnu bruto domaći proizvod BiH rastao po stopi od tri odsto. Prvih sedam mjeseci nisu, međutim, jedini period rasta prikupljana indirektnih poreza.
Prošlog mjeseca UIO je izdao saopštenje o prihodima većim za devet odsto u odnosu na isti period lani. I u prva tri mjeseca prošle godine prihodi su bili značajno veći – čak deset odsto je, prema podacima UIO, prikupljeno novca u odnosu na 2017. godinu.
Skoro svako saopštenje UIO pokazuje značajno veće prihode u odnosu na prethodni period.
Miro Džakula, direktor UIO, u skoro svakom intervjuu navodi veće prihode, a nekoliko puta je pokazivao podatke po kojima je u vrijeme mandata njegovog prethodnika bilo prikupljeno značajno manje novca od indirektnih poreza. U intervjuima je govorio da UIO preduzima zakonske mjere kako bi se povećala naplata, što implicira da se u ranijem periodu nisu prikupljali svi porezi.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kaže za „Nezavisne“ da su za veće prihode u prvih sedam mjeseci u odnosu na isti period lani najzaslužniji uvoznici.
„Dio rasta prihoda zabilježen je zbog povećanja uvoza u BiH. Na uvoz se plaćaju uvozne dažbine i što je veća količina robe koja se uvozi, veća je i naplata uvoznih dažbina. Svakako je posebno važno naglasiti da smo zabilježili i rast prikupljenog poreza na dodanu vrijednost po osnovu predatih PDV prijava. To konkretno znači da je došlo i do blagog rasta unutrašnjeg prometa dobara i usluga, odnosno porasta privredne aktivnosti unutar BiH“, kaže Kovačević.
Ističe da je rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen po svim vrstama: PDV, akcize, carina i putarina.
S Kovačevićem se slaže i Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, ističući da su veći uvoz, dijaspora i rast broja dolazaka turista najzaslužniji za povećanje prihoda.
On kaže da ne isključuje mogućnost da je došlo i do bolje naplate ovih poreza, ali ne smatra da je veći dio rasta usljed bolje naplate prihoda.
„Došlo je do rasta osnovice na kojoj se obračunava PDV. Mnogo naših ljudi koji rade u inostranstvu je ovdje i troše svoj novac. Ne možemo reći da mi interno generišemo taj PDV unutar BiH, mi smo društvo zavisno od dijaspore i spoljnih faktora u toj mjeri da svaki oblik rasta prihoda ne možemo više vezati isključivo za našu proizvodnju“, rekao je Radivojac za „Nezavisne“.
On ne misli da je do rasta prihoda prethodnih godina dolazilo zbog boljih prikupljanja poreza jer, kako kaže, Zakon o PDV-u nije mijenjan od uvođenja UIO.
Dio povećanih prihoda on pripisuje i povećanju cijena pojedinih proizvoda, među kojima su nafta i naftni derivati.
Ono što Radivojac zamjera UIO je, kako je istakao, manjak fleksibilnosti kad je u pitanju povrat PDV-a.
„Uprava je jako rigidna što se tiče povrata iz nekih svojih razloga, koji mogu biti opravdani, a imamo i te rokove, odnosno periode uplate i otplate povrata poreskih davanja, a privrednici i tu imaju neke primjedbe. Pa ako već imamo rast naplate, mislim da tu treba ostaviti neki izduvni ventil“, smatra on.
Izvor: Nezavisne.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca