NOVOSTI
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gotovo je izvjesno, usvojiće izmjene Zakona o PDV-u, tako da će prag za ulazak u PDV sistem biti podignut sa 50.000 na 100.000 KM, međutim to ne znači da će oni koji trenutno imaju prihod veći od 50.000 KM, a manji od 100.000 KM, po automatizmu biti van sistema PDV-a.
„Neće biti postupanja u smislu deregistracije postojećih obveznika. I sada neko se prijavi za PDV sistem jer ima promet preko 50.000 KM, a u sljedećoj godini mu se smanji promet na recimo 40.000, on se ne isključuje već mora podnijeti zahtjev za deregistraciju„, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.
On objašnjava da se u slučajevima kada se podnese zahtjev za deregistraciju vrši sveobuhvatna kontrola i pitanje je koliko i kome se to isplati jer, ako neko ima robu na zalihama, mora obračunati i platiti sav PDV na tu robu u slučaju izlaska.
„Ako neko ima odbitak PDV-a na opremu, izgradnju objekta itd, u slučaju deregistracije moraće platiti i taj PDV i svako će vjerovatno cijeniti da li mu odgovora ili ne odgovara izlazak iz PDV sistema. Onaj ko se odluči na izlazak iz PDV-a moraće da plati popriličan iznos obaveza, posebno ako je imao investicije i koristio ulazni PDV„, naglasio je Kovačević.
Podsjećanja radi, na prijedlog poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darka Babalja i Mladena Bosića, Predstavnički dom usvojio je izmjene Zakona o PDV-u. Te izmjene zakona već sutra će se naći i na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i ukoliko dobiju podršku delegata stupiće na snagu, uz to da će Upravni odbor UIO u roku od 90 dana biti u obavezi da izmijeni pravilnike koji će omogućiti primjenu tako izmijenjenog zakona.
U UIO su nam rekli da neće biti prepreka za primjenu izmjena Zakona o PDV-u kojim se podiže prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM, te da se u njihovom radu neće mnogo toga promijeniti.
„Što se nas tiče, čim se zakon usvoji, stupi na snagu, on će se primjenjivati„, rekao je Kovačević.
Još ranije zahtjev za podizanje praga za ulazak u PDV sistem tražili su mali privrednici, koji su istakli da je inflacija dovela do toga da 50.000 KM više nije veliki iznos kao što je bio prije oko 15 godina te da je neophodno, u cilju smanjenja sive ekonomije, ali i opstanka pojedinih djelatnosti, taj prag podići na 100.000 KM.
„Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a otvoriće prostor za nova zapošljavanja. Sada su posebno mali preduzetnici koji pružaju usluge to izbjegavali upravo zbog toga da ne uđu u sistem PDV-a i dobro je da se granica povećava„, rekla je Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.
On kaže da će stupanjem na snagu zakona sasvim sigurno biti zahtjeva za izlazak iz PDV sistema, posebno u dijelu usluga.
„Oni koji pružaju uslugu nemaju ulazni PDV, dizali su cijene zbog ulaska u taj PDV sistem i oni će sasvim sigurno, ko bude imao mogućnost, izaći iz PDV-a, ali ne vjerujem da će doći do snižavanja cijena jer one su u uslugama rasle minimalno i posljednji smo podigli te cijene„, rekla je Arsićeva.
Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, koja je trebala biti održana danas u Banjoj Luci, nije održana, jer nije bilo kvoruma.
Predstavnici Unije poslodavaca RS nisu došli na sjednicu. Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić poručuje da ovakvo ponašanje poslodavca potvrđuje ono o čemu Savez već dugo govori, a to je da u Srpskoj nema socijalnog dijaloga, jer Unija poslodavaca ne želi da pregovara.
„Predstavnici Unije poslodavaca ne žele da pregovaraju, ne žele da se dogovorimo, ne žele da se postigne kompromis. Poslodavci bi željeli da upravljaju svim procesima i očigledno da od nekih imaju podršku u tome. Ovo nije prvi put da se dešava. Vlada Republike Srpske treba ozbiljno da se pozabavi tripartitinim dijalogom, jer ovakvo ponašanje ne doprinosi rješavanju problema i građenju ambijenta u kojem bi se svi osjećali dobro, dok žive i rade ovdje“, poručuje Mišićeva preko sajta Savetza sindikata Republike Srpske.
Ona ističe da je osnovni temelj, kada je u pitanju oblast rada i odnosi rada i kapitala, vođenje socijalnog dijaloga, zaključivanje kolektivnih ugovora i kolektivno pregovaranje.
„Žao nam je što se potvrdilo ono o čemu smo uvijek govorili. I Vlada Srpske je socijalni partner i nije dobro što Vlada nije imala stav kada je u pitanju iznos najniže plate. Pitanje je o čemu mi treba da pregovaramo. Ako je najveći autoritet u Srpskoj, njen Predsjednik dao prijedlog iznosa najniže plate od 1.050 KM, zašto mi danas nemamo stav Vlade Republike Srpske. Mi smo prihvatili prijedlog predsjednika Republike Srpske i htjeli smo da razgovaramo, ali nismo imali s kim. Sada će Vlada, po Zakonu, da utvrdi iznos najniže plate i mi očekujemo da Vlada prihvati prijedlog predsjednika Republike Srpske“, kaže Mišićeva.
Za ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijela Egića današnji izostanak predstavnika Unije poslodavaca sa sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta znači samo jedno – da ne žele da pregovaraju. Egić smatra da će Vlada Srpske, već u četvrtak utvrditi iznos najniže plate za 2024. godinu. Koji iznos je u pitanju i dalje je, kako kaže ministar Egić, tajna.
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Treći dan uzastopno, u organizaciji Samostalnog sindikata kompanije ArcelorMittal Zenica, radnici te kompanije okupljaju se u osam sati na dvosatnom protestu ispred zgrade uprave preduzeća te izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog umanjenja novembarske plaće dijelu radnika.
Plaća je, za oko 30 posto, umanjena dijelu radnika koji su 20. novembra stupili u generalni štrajk.
Predsjednik tog sindikata Rašid Fetić kazao je da od menadžmenta ponovo nisu dobili nikakav odgovor nakon dvodnevnih protesta, a od kojih, kako ističe, nemaju namjeru odustati.
„Evo, već je treći dan protesta, ali niko nam se nije obratio od uprave preduzeća, ali ni iz Općine, Kantona, Vlade… Apsolutno smo prepušteni sami sebi“, kazao je Fetić, te pozvao sve nabrojane da dođu i da im se obrate.
On napominje kako isplata punog iznosa plaća za mjesece u kojima se odvija štrajk ostaje „uslov svih uslova“ za prekid protesta i eventualnih pregovora za potpis novog pojedinačnog kolektivnog ugovora, koji je istekao još 31. maja.
Sindikat je, kako je rečeno, tražio uvećanje primanja za 25 do 30 posto, ali je kompanija ponudila samo jednokratnu isplatu svim radnicima u iznosu od 2 posto godišnje plaće; zatim isplatu regresa, uvećanje toplog obroka sa pet na 7,5 KM te isplatu „bajramaluka“, umjesto kao do sada u poklonima, u novcu (100 KM), teo i isplatu bonusa, varijabilnog dijela plaće.
U periodu dok traje štrajk rade departmenti Energetika i Koksara te zaposleni u Direkciji, koji u protekla tri dana, kazao je Fetić, nisu dolazili na posao, mada su sve protekle dane generalnog štrajka dolazili i radili.
Arbtražom je predviđeno da rade damo 562, od oko 2.200 radnika tog preduzeća, ali i radnici koji su u štrajku svakodnevno dolaze te sjede na svojim radnim mjestima.
Fena
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
GRAĐEVINARSTVO6 meseci prijeTrebinje: Raspisan tender za izgradnju prve faze istočne obilaznice