Connect with us

NOVOSTI

Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema

Objavljeno

 


Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gotovo je izvjesno, usvojiće izmjene Zakona o PDV-u, tako da će prag za ulazak u PDV sistem biti podignut sa 50.000 na 100.000 KM, međutim to ne znači da će oni koji trenutno imaju prihod veći od 50.000 KM, a manji od 100.000 KM, po automatizmu biti van sistema PDV-a.

Neće biti postupanja u smislu deregistracije postojećih obveznika. I sada neko se prijavi za PDV sistem jer ima promet preko 50.000 KM, a u sljedećoj godini mu se smanji promet na recimo 40.000, on se ne isključuje već mora podnijeti zahtjev za deregistraciju„, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO. 

On objašnjava da se u slučajevima kada se podnese zahtjev za deregistraciju vrši sveobuhvatna kontrola i pitanje je koliko i kome se to isplati jer, ako neko ima robu na zalihama, mora obračunati i platiti sav PDV na tu robu u slučaju izlaska. 

Ako neko ima odbitak PDV-a na opremu, izgradnju objekta itd, u slučaju deregistracije moraće platiti i taj PDV i svako će vjerovatno cijeniti da li mu odgovora ili ne odgovara izlazak iz PDV sistema. Onaj ko se odluči na izlazak iz PDV-a moraće da plati popriličan iznos obaveza, posebno ako je imao investicije i koristio ulazni PDV„, naglasio je Kovačević. 

Podsjećanja radi, na prijedlog poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darka Babalja i Mladena Bosića, Predstavnički dom usvojio je izmjene Zakona o PDV-u. Te izmjene zakona već sutra će se naći i na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i ukoliko dobiju podršku delegata stupiće na snagu, uz to da će Upravni odbor UIO u roku od 90 dana biti u obavezi da izmijeni pravilnike koji će omogućiti primjenu tako izmijenjenog zakona. 

U UIO su nam rekli da neće biti prepreka za primjenu izmjena Zakona o PDV-u kojim se podiže prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM, te da se u njihovom radu neće mnogo toga promijeniti. 

Reklama

Što se nas tiče, čim se zakon usvoji, stupi na snagu, on će se primjenjivati„, rekao je Kovačević. 

Još ranije zahtjev za podizanje praga za ulazak u PDV sistem tražili su mali privrednici, koji su istakli da je inflacija dovela do toga da 50.000 KM više nije veliki iznos kao što je bio prije oko 15 godina te da je neophodno, u cilju smanjenja sive ekonomije, ali i opstanka pojedinih djelatnosti, taj prag podići na 100.000 KM. 

Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a otvoriće prostor za nova zapošljavanja. Sada su posebno mali preduzetnici koji pružaju usluge to izbjegavali upravo zbog toga da ne uđu u sistem PDV-a i dobro je da se granica povećava„, rekla je Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka. 

On kaže da će stupanjem na snagu zakona sasvim sigurno biti zahtjeva za izlazak iz PDV sistema, posebno u dijelu usluga. 

Oni koji pružaju uslugu nemaju ulazni PDV, dizali su cijene zbog ulaska u taj PDV sistem i oni će sasvim sigurno, ko bude imao mogućnost, izaći iz PDV-a, ali ne vjerujem da će doći do snižavanja cijena jer one su u uslugama rasle minimalno i posljednji smo podigli te cijene„, rekla je Arsićeva. 

Reklama

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Od

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države

Objavljeno

 

Od

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Mostar objavilo je konačnu rang listu korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2024. godinu.

U okviru javnog poziva raspisanog u maju ove godine, grant sredstva su se podijelila na pet programa.

Najviše sredstava bilo je planirano u sklopu projekta pet – odnosno Podrška MSP u IT sektoru.

Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ovaj projekat je bila 2.700.000,00 KM. Podijeljeno je 1.169.709,87 KM na 16 firmi, javlja Akta.ba.

Najviše je dobila firma CloudIT d.o.o iz Ilijaša i to 100.000,00 KM. Slijedi je Call Ero d.o.o. Mostar sa 99.900,00 KM, zatim Toni Digital d.o.o. sa 99.675,00 KM grant sredstava, te Xsoft d.o.o. Mostar sa 96.000,00 KM.

Na listi je i Atlantbh d.o.o. sa 84.911,00 KM granta, dok je RSS d.o.o. dobio 80.736,07 KM bespovratnih sredstava

Reklama

PROJEKAT br. 5 „PODRŠKA MSP U IT SEKTORU“

Prema projektu, firme su dobila sredstva za tehnološko unaprjeđenje MSP i unaprjeđenje kvaliteta proizvoda kroz nabavku nove opreme, integraciju Al alata i optimizaciju radnih procesa, sufinansiranja zapošljavanja junior eksperata kao i razvoj i komercijalizacija novih proizvoda/usluga u IT industriji.

Akta.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Dodik: Srpska spremna za eksploataciju litijuma sa Srbijom – Opozicija i građani protiv

Objavljeno

 

Od

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u petak da je RS spremna i zainteresovana da zajedno sa Srbijom učestvuje u eksploataciji minerala, posebno litijuma, prenosi portal Indikator.

On je pozdravio potpisivanje u Beogradu Memoranduma EU i Srbije o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima i ocijenio da je to „veoma značajan iskorak za dalji napredak i razvoj Srbije“.

To je sigurno jedan od strateških projekata za koje se borio predsjednik Aleksandar Vučić i čiji rezultati će biti veoma vidljivi, a koji će mnogo značiti za dalji napredak i finansijski procvat Srbije. Kao što je Srbija, tako je i RS spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS – kazao je Dodik za novinsku agenciju Srna.

Po njegovim riječima, istraživanja su pokazala da Republika Srpska „obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina“ koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta.

Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena – najavio je Dodik.

Poslije Majevice, istraživanja i na Sinjakovu, u Prijedoru i Zvorniku

Reklama

On je govoreći o potencijalima Srpske i bogatstvu minerala prije nekoliko dana istakao da je istraženo ležište litijuma, magnezijuma i bora na Majevici, na području Lopara, a dalje se provode aktivnosti na istraživanju olova, cinka i prateće mineralizacije kod Foče, na Ozrenu, kod Srebrenice i Bratunca.

Bakar, željezo i prateće mineralizacije se istražuju na Sinjakovu, željezo kod Prijedora, dok je područje oko Zvornika interesantno za istraživanje bora, litijuma, natrijuma, kalijuma, stroncijuma i prateće asocijacije elemenata – istakao je tada Dodik za Srnu.

Opozicija navodi da građani ne žele rudnikeSrpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je najava geoloških istraživanja, potom i rudarenja od Prijedora duž Republike Srpske, pokušaj da se nadomjesti ono što je prethodnih godina entitetska vlast „opljačkala i devastirala“.

Nemamo povjerenje u iskrenost aktuelnog rukovodstva RS po pitanju geoloških istraživanja. Vlast je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za geološka istraživanja na teritoriji opština na kojim se ruda nalazi. Na taj način su lokalne zajednice zaobiđene iz procesa geoloških istraživanja – rekao je novinarima u Banjaluci potpredsjednik SDS-a Ognjen Bodiroga.

U Loparama na Majevici geološkim istraživanjem je utvrđeno da je to područje bogato litijumom, ali je načelnik te opštine Rado Savić izjavio je da su tamošnji građani rekli da ne žele rudnik litijuma jer je potencijalno loš, s obzirom na to da bi bio na samo nekoliko stotina metara od centra Lopara.

Na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop čije otvaranje bi dovelo do raseljavanja tih ljudi. Prikupili smo potpise građana Lopara kroz građansku inicijativu i pokazali da se građani Lopara protive otvaranju rudnika – rekao je Savić, prenosi FTV.

Reklama

Indikator

Nastavite čitati

U trendu