KARIJERA
Ljudi stariji od 40 godina bi trebali raditi samo 3 dana nedeljno!
Ukoliko imate 40+ godina i počinjete misliti kako niste više u potpunosti u mogućnosti fokusirati se i pamtiti činjenice, možete uprijeti prstom u svoj posao kao faktor koji pridonosi tome.
Nedavna istraživačka studija koju su vodili stručnjaci s Institute of Applied Economic and Social Research (Institut za primijenjenu ekonomiju i društvena istraživanja) iz Melbournea došla je do zanimljivih rezultata.
Naime, dok je rad do 30 sati nedeljno dobar za kognitivne funkcije u četvrtoj deceniji života, svaki dodatni napor izaziva smanjenje produktivnosti osobe.
Zapravo, ljudi koji su radili 55 sati nedeljno ili više imali su najveći pad u kognitivnim sposobnostima, veći od onih koji su bili nezaposleni, u penziji ili uopšte nisu radili. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina.
Dok su osobe rješavale test kognitivnih funkcija, njihova efikasnost na poslu je takođe posmatrana. Test poznat kao Household Income and Labour Dynamics (Kućni dohodak i dinamika rada) u australskoj studiji mjerio je koliko su te osobe sposobne čitati riječi naglas, spajati riječi i brojeve i recitovati liste brojeva.
Autor ovog testa, profesor Colin McKenzie sa Univerziteta u Melbourneu, napominje da su i „znanje“ i „razmišljanje“ signifikantni indikatori. Testovi čitanja su element „znanja“ u sposobnosti, dok „razmišljanje“ sadržava memoriju, djelotvorno i apstraktno razmišljanje.
Dok se za određeni stepen intelektualne stimulacije vjeruje da koristi zadržavanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi, poput mozgalica kao što su križaljke i sudoku, koje čuvaju kapacitet mozga kod starijih ljudi, pretjerana stimulacija ima obrnuti efekt.
Profesor McKenzie je rekao za britanske novine The Times da mnoge zemlje ciljaju na povećanje godina za mirovinu (prodženje radnog vijeka), forsirajući ljude da rade duže budući da tako neće moći tražiti starosne beneficije (penziju) do kasnijih godina.
Njegovo mišljenje je da količina rada može biti značajno relevantna za ovo.
Stepen intelektualne stimulacije može zavisiti od radnog vremena i radnih sati. Rad može biti mač s dvije oštrice. S jedne strane može potaknuti moždanu aktivnost, dok istovremeno predugačak rad može dovesti do iscrpljenosti i stresa, što potencijalno uništava kognitivne funkcije.
McKenzie vjeruje da rad na nepuno radno vrijeme može koristiti u očuvanju moždanih funkcija u srednjim i starijim godinama. Stoga se postavlja pitanje trebaju li ljudi koji si to mogu priuštiti redukovati njihove radne sate i predstavlja li tip posla značajan faktor u tome?
Neko bi pomislio da bi manje stresan posao kojeg voli prouzročio manje štete s obzirom na nivo stresa i iscrpljenosti. Ipak, Hilda test ne analizira kako vrsta posla utieče na rezultate pa to još treba ispitati.
Profesor McKenzie razlaže: „Vrlo je teško identifikovati kauzalni efekt vrste posla na kognitivne funkcije. Ljudi se mogu usmjeriti na određene profesije u skladu sa njihovim kognitivnim sposobnostima.“. Zaista, profesije koje uključuju dug rad pod stresom, u takmičarskim, zahtjevnim područjima će generalno oštetiti zdravlje osobe.
Budući da je većina nas prisiljena nastaviti raditi nakon 40-te godine, postaje ključno brinuti se o svom zdravlju, provoditi praznike odmarajući se i produžiti slobodno vrijeme. Profesor McKenzie sugeriše da „Raditi puno radno vrijeme – preko 40 sati nedeljno – je još uvijek bolje nego ne raditi s obzirom na očuvanje kognitivnih funkcija, ali to ne maksimizira potencijalne efekte rada.“
Čini se da je ravnoteža nužna, naročito s obzirom na to da vlade nekih zemalja planiraju uvesti puno radno vrijeme do 67. godine kada osoba može ići u mirovinu.
Izvor: Atma
KARIJERA
Motivacija i disciplina: Kako ih izbalansirati za maksimalnu produktivnost?
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Biti motiviran i biti discipliniran nije isto.
Motivacija je ta koja će vas inspirisati da postavite smislene ciljeve i zamislite poželjan ishod.
MOTIVACIJA VS DISCIPLINA
S druge strane, disciplina razbija ove ciljeve u korake kojima se može upravljati i pomaže vam da ostanete na kursu uz fokusiran i dosljedan napor.
Čuveni motivacioni govornik i autor Zig Ziglar je jednom rekao: „Ljudi često kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje dugo ni kupanje – zato ga preporučujemo svakodnevno.“
Dok mnogi poduzetnici počinju sa sjajnim idejama, kompanije često propadaju jer osnivači nemaju motivaciju i disciplinu da prođu kroz teška vremena.
Za preduzetnike, motivacija i disciplina su dva osnovna stuba uspjeha. Iako se ova dva termina često koriste naizmjenično, oni znače različite stvari.
Šta je motivacija?
Motivacija je skup psiholoških sila koje nam omogućavaju da pokrenemo, organiziramo i ustrajemo u ponašanjima koja će nas na kraju dovesti do postizanja cilja.
Motivacija vam pomaže da svojim svakodnevnim aktivnostima pristupite sa strašću. Kada se osjećate motivirani, započinjete dan s pozitivnim stavom i željni ste da radite na svom poslu.
Postoje dvije glavne vrste motivacije:
- ekstrinzična
- unutrašnja
Ekstrinzična motivacija
Ekstrinzična motivacija je kada učestvujemo u aktivnosti da bismo postigli vanjsku nagradu ili izbjegli kaznu.
Primjer ekstrinzične motivacije je bavljenje sportom jer postati profesionalni sportista može dovesti do hrpa novca, slave i uticaja.
Primjeri ekstrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Primit ću povišicu
- Dobit ću dodatnu stimulaciju
- Zarađivat ću više novca
- Imat ću veći uticaj u branši
Intrinzična motivacija
Kada smo intrinzično motivirani, upuštamo se u neku aktivnost jednostavno zato što smatramo da je zabavna ili nagrađujuća.
Možda igrate golf svakog vikenda jer volite igru, smatrate je izazovnom (na dobar način) i uživate u društvu ljudi s kojima igrate. To je intrinzična motivacija.
Primjeri intrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Radim dobar posao i ponosan/a sam na svoj posao
- Tražim mogućnosti ličnog razvoja za povećanje kompetencija
- Naporno radim jer vjerujem da činim promjenu u svijetu
- Radim na projektu jer ga smatram lično izazovnim
Šta je disciplina?
Disciplina nam pomaže da u ovom sadašnjem trenutku učinimo pravu stvar za dugoročnu dobit, čak i kada bismo radije radili nešto drugo.
Na primjer, ako je transparentnost jedna od vaših osnovnih vrijednosti, važno je održati obećanje da ćete objavljivati ažuriranje prihoda vašoj organizaciji svakog mjeseca, čak i ako ste zaglibili u svakodnevnom vođenju posla.
Razlika između motivacije i discipline
Motivacija je razlog zašto iza vaših postupaka. Nasuprot tome, disciplina se odnosi na ono što radite.
Zamislite motivaciju kao svoj početni nalet inspiracije, a disciplinu kao stvar koja vas drži da se krećete prema svom cilju dugo nakon što novina nestane.
Zamislite da imate ideju i viziju u koju vjerujete, pa osnivate kompaniju – za to je potrebna motivacija.
Odatle, možda ćete morati da radite dva posla da biste platili račune dok gradite svoj posao sa strane, za šta je potrebno 10 godina da krene – to zahtijeva disciplinu.
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Raditi na svom poslu svaki dan, razvijati nepropusnu strategiju izlaska na tržište i naučiti sve što se može znati o vašem idealnom kupcu je ono što je disciplina.
Kako ostati motiviran?
Da biste ostali motivirani i nastavili sa svojim kretanjem prema konačnom cilju, istraživanja psihologa kažu da trebate poduzeti male korake.
Pod tim se misli i na trening mekih vještina i neki trening upravljanja vremenom, prema cilju, jer tako dobijate redovne povratne informacije o cilju da ostanete motivirani i nastavite svoj „pokret“ prema tom cilju.
Takođe, kada ste u mogućnosti da vidite sebe kako napredujete, stavljate sebe i svoj mozak u bolju poziciju da postignete sve što ste zacrtali.
Danas su svi preopterećeni sa puno informacija, zbog čega je teško ostati fokusiran i na pravom putu.
Svaki dio informacije zauzima prostor u mislima ljudi i često se čini nemogućim distancirati se od ove ogromne količine podataka.. zar ne?
Međutim, trening upravljanja vremenom omogućava vam da održite određenu disciplinu u praćenju napretka, a pored toga, kada dobijete redovno pojačanje u vidu podrške i ohrabrenja od svojih kolega i trenera, vaš nivo motivacije ne opada.
Naravno, mora postojati individualna želja, sa strane osobe, da postigne svoj cilj.
Međutim, i to se dobija kao poticaj kada postoji redovna interakcija s onima koji se tiču zadatka i svi se međusobno motiviraju.
Šta je važnije, motivacija ili disciplina?
Motivacija je ključna u odluci da se krene na poduzetnički put. Koristite je da vas vodi ka svojim snovima, da steknete nadu kada se osjećate obeshrabreno i da inspirišete druge da prihvate vaše ideje.
Bilo da uvjeravate investitore da finansiraju vaš startup ili okupljate zaposlenike u prvim danima vašeg poslovanja, motivacija je ključna za održavanje svih vaših saradnika na istoj „valnoj dužini“ vaše misije.
Posvetite se zdravoj ishrani, redovnom vježbanju i dovoljnom spavanju jer je veća vjerovatnoća da ćete doživjeti sagorijevanje bez wellness rutine.
Disciplina vam također može pomoći da ostanete na zadatku uprkos smetnjama, fokusirate se na ono što je važno i borite se protiv odugovlačenja kako biste se kretali prema svojim ciljevima.
Napredujte, bez obzira na to koliko malo/puno
Novčane nagrade također motiviraju, ali češće najveći efekat imaju inspirativne riječi ljudi kojima se divite.
Upravo oni imaju veće šanse da vas dovedu u poziciju koja vam pomaže da poboljšate svoje šanse da postignete svoj cilj.
Takve riječi ne samo da imaju moć da vas transformišu, čak i kada ste suočeni s neuspjehom, već vas također mogu provesti kroz svaku izazovnu situaciju uz minimalni stres.
Napredak, bez obzira koliko mali, koji možete vidjeti i na koji se osjećate ponosni, omogućit će vam da postignete bilo šta izazovno, pa čak i nemoguće.
Mnoge priče su pokazale da kada su pojedinci otišli „do kraja“ da steknu neku obuku mekih vještina kako bi se izdržavali i za to dobili ohrabrujuće riječi o svom napretku, ili kada su pratili svoj svakodnevni napredak, upravo zbog toga su često i uspjeli postići nemoguće.
Želite li postići nemoguće?
Samo poduzmite akciju, redovno pratite svoj napredak, sistematski i disciplinovano i vidjet ćete kako se dobro osjećate zbog toga.
KARIJERA
Otvorene prijave za novi ciklus programa UniCredit plaćene stručne prakse
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca