FINANSIJE
Srbija jutros isplatila 70 miliona evra Titovog kredita
Srbija je tokom ove godine, plaćala i kredite koje je uzimala od Kuvajta u periodu od 1984. do 1989. godine, a riječ je o 20,2 miliona evra.
Rano jutros Srbija je iz budžeta isplatila tačno 69,7 miliona evra po osnovu zajmova iz perioda sedamdesetih i osamdesetih godina koje su Titovi premijeri uzimali od svjetskih kreditora.
Nakon što je Srbiji prije tačno sedam dana na naplatu došlo 11,5 miliona evra po istom osnovu, država je i jutros iz narodne blagajne isplatila skoro 70 miliona evra.
Na naplatu je došao dio zajma uzetog prije oko 40 godina od Pariskog kluba povjerilaca i to: 54,1 milion evra po osnovu glavnice i 15,6 miliona po osnovu kamate, piše „Blic“. Ovaj kredit na naplatu je kalendarski zapravo došao juče, ali je iz budžeta Srbije isplaćen jutros s obzirom na to da je dan kada je dolazio na naplatu 22. septembar bio nedjelja.
Prethodne nedjelje Srbija je iz budžeta isplatila 11,5 miliona evra po osnovu zajma od Svjetske banke, odnosno njenog ogranka Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i to: 9,4 miliona evra po osnovu glavnice i 2,18 miliona po osnovu kamate.
Srbija, inače, obaveze prema kreditorima iz perioda SFRJ nije otplaćivala od maja 1992. do aprila 2002. Sporazume o njihovom regulisanju sa Pariskim i Londonskim klubom i sa Svjetskom bankom zaključila je od 2001. do 2005. Tako joj u ovoj godini na naplatu dolazi 340 miliona evra kredita. Londonskom klubu treba da vratimo 151 milion evra, Pariskom klubu 121 milion evra i Svjetskoj banci 65 miliona.
Srbija je, inače, tokom ove godine, plaćala i kredite koje je uzimala od Kuvajta u periodu od 1984. do 1989. godine, a reč je o 20,2 miliona evra.
Dok Srbija još otplaćuje dugove, poslednji dolar Hrvati su Pariskom i Londonskom klubu isplatili prije deset godina, a Slovenci 1995. godine;
U Narodnoj banci Srbije (NBS) potvrdili su navedene podatke i rekli da država u ovoj godini mora da otplati nešto više od 202 miliona evra dugova iz perioda sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka.
U centralnoj banci su dodali i da po osnovu starih dugova Srbija redovno otplaćuje i obaveze prema Kuvajtu i Kini.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila ukupno 8,8 milijardi evra.
Najviše dugujemo Pariskom klubu – 1,09 milijardi evra kod koga se kao republika prije četiri decenije zadužila za ukupno četiri milijarde evra, na drugom mjestu je Svjetska banka sa 700 miliona evra, odnosno njen ogranak IBRD, koji nam je u istom periodu odobrio 1,8 milijardi, a kredite ćemo još dugo otplaćivati i Kini oko 15,9 miliona evra i Kuvajtu u iznosu 253,1 milion evra.
Prethodnih godina u prosjeku smo vraćali po oko 250 miliona evra, a ove godine na naplatu dolazi skoro 230 miliona.
Dok Srbija još otplaćuje dugove, poslednji dolar Hrvati su Pariskom i Londonskom klubu isplatili prije deset godina, a Slovenci 1995. godine.
Telegraf Biznis/Blic/Tanjug
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca