Connect with us

FINANSIJE

Tamna strana istorije ili kako su američke banke prihvatale robove kao garanciju za odobravanje kredita

Objavljeno

 


Avgusta ove godine navršilo se 400 godina otkako su prve porobljene Afrikance trgovci robljem dovezli na prostor današnjeg SAD-a. Ropstvo je u SAD-u zvanično zabranjeno 1865., ali povjesničari upozoravaju da se nasljedstvo ropstva još uvijek ne može odvojiti od ekonomskog uticaja na društvo, navodi BBC.

Zoe Thomas članak započinje vrućim avgustovskim danom kojega se 25 ljudi okupilo ispred malog komemoracijskog spomenika u finansijskom distriktu New Yorka. Vodič im je objasnio da je tu bila glavna tržnica robova, da su se samo dvije ulice dalje od današnje njujorške berze kupovali i prodavali muškarci, žene i djeca.

“To nije istorija crnaca. To nije povijest New Yorka ili SAD-a. To je svjetska istorija”, kazala im je Damaris Obi.

To je ujedno i ekonomska istorija. Direktorica agencije koja vodi obilaske “NYC Slavery and Underground Railroad”, Stacey Toussaint, otkriva da su ljudi često iznenađeni koliko je ropstvo bilo važno za New York. “Oni ne shvataju da su porobljeni ljudi izgradili zid po kojem je nazvan Wall Street.”

Procjenjuje se da je taj grad inkasirao 40 posto ukupnih američkih prihoda od pamuka, kroz svoje finansijske kompanije, brodarstvo i osiguravajuće kompanije. Robovlasništvo je cvjetalo tokom kolonijalne vladavine. Britanski i holandski doseljenici oslanjali su se na rad robova kako bi razvijali svoje farme i gradili nove gradove, što je vremenom sve skupa postalo SAD.

Robovi su radili na plantažama pamuka, šećera i duvana. Ono što bi proizveli, slalo se u Europu ili u sjeverne kolonije na dalju preradu. A zarada od tih proizvoda koristila se za nove ekspedicije u Afriku u kojima su se zarobljavali novi ljudi i slali nazad u SAD. Zemljoposjednici bi od Londona podizali zajmove kako bi nabavili brodove i sve potrebno za takve ekspedicije.

Reklama

U 19. vijeku američke banke i južne države prodavale su obveznice kako bi aktivno pomagale širenje plantaža na kojima su radili robovi. Prisilno dovoženje ljudi iz Afrike u SAD sa sobom je nosilo rizike, pa je iz toga izrasla nova finansijska grana – osiguranje.

Neke od najvećih američkih kompanija – New York Life, AIG, Aetna – prodavale su polise kojima se osiguravalo da će robovlasnici biti u stanju da kompenzuji novčani gubitak u slučajevima kad bi robovi bili ubijeni ili ranjeni. Do sredine 19. vijeka izvoz sirovog pamuka donosio je SAD-u više od polovice zarade od prekomorskog izvoza.

Ono što se nije uspjelo prodati vani, slalo se u predionice po sjeveru SAD-a. Američke banke tog doba, kad bi procjenjivale nečije bogatstvo, u računicu su uzimale i broj robova koje bi dotična osoba posjedovala. Posljednjih godina neke američke banke počele su slati javna izvinjenja društvu zbog svoje uloge u istoriji robovlasništva.

JP Morgan Chase, danas najveća američka banka, priznala je 2005. da su dvije njene podružnice – Citizens’ Bank i Canal Bank iz Louisiane – prihvatale navođenje robova kao garanciju za odobravanje kredita. Pa ako bi zemljoposjednik bankrotirao, banka bi mu zaplijenila robove. Prije toga to su činile još i Citibank, Bank of America, Wells Fargo i mnogi drugi.

“Ropstvo je imalo sveopšti utjicaj na američku ekonomiju”, ustvrdio je Sven Beckert, profesor istorije Amerike na Harvardu.

On je otkrio da gradovi poput Bostona nikada nisu imali veliku ulogu u trgovini robovima, ali su direktno profitirali na ekonomiji koja je počivala na radu robova.

Reklama

Čak i trgovci iz Nove Engleske zarađivali su prodajući drvo i led na jugu i po Karibima, a onda bi tim novcem kupovali pamuk i šećer. Brendovi poput Brooks Brothersa, najveća kompanija za odjeću muškaraca u SAD-u, jug SAD-a pretvorila je u jedan kraj svog visoko modnog biznisa. Domino’s Sugar je prerađivao šećer koji su kao šećernu trsku uzgajali robovi.

Zarađivale su i američke željeznice koje su imale posebno konstruisane vozove za prevoz poljoprivrednih proizvoda američkih robova. Dobrim dijelom robovi su gradili i željeznice. Tokom vijeka i po otkako je zabranjeno ropstvo u SAD-u, zakoni koji su zabranjivali potpuno učestvovanje robovlasnika u ekonomiji SAD-a, oblikovali su zemlju.

Nakon Američkog građanskog rata, predsjednik Andrew Johnson, koji je naslijedio ubijenog Abrahama Lincolna, nije htio da se zamjera južnjacima utjerivanjem isplate odšteta novooslobođenim bivšim robovima. To plus niz drugih zakona koji su ekonomski i politički obespravljivali bivše robove, doveli su kao posljedicu do dandanas izrazitih raslojenosti u društvu.

Ali, navodi BBC, tema nije zaključena, doživjela je svoju renesansu u već nezvanično započetoj predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore 2020. Senator iz New Jerseyja Cory Booker, kandidat za čovjeka kojega će na izborima niminovati Demokratska stranka, predložio je zakon kojim bi se osnovao odbor sa zadatkom da pronađe način za isplatu odšteta potomcima.

Predlog su podržali mnogi drugi kandidati Demokratske stranke. Ali, iako već postoji nekoliko konkretnih predloga, ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava ovu ideju.

U međuvremenu spomen obilježje na mjestu bivše najveće pijace robovima u New Yorku smješten je tako blizu njujorškoj berzi da djeluje kao trajni podsjetnik snažne povezanosti ekonomskog i ropskog naslijeđa u SAD-u.

Reklama

 

Izvor: Express

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu