FINANSIJE
Tamna strana istorije ili kako su američke banke prihvatale robove kao garanciju za odobravanje kredita
Avgusta ove godine navršilo se 400 godina otkako su prve porobljene Afrikance trgovci robljem dovezli na prostor današnjeg SAD-a. Ropstvo je u SAD-u zvanično zabranjeno 1865., ali povjesničari upozoravaju da se nasljedstvo ropstva još uvijek ne može odvojiti od ekonomskog uticaja na društvo, navodi BBC.
Zoe Thomas članak započinje vrućim avgustovskim danom kojega se 25 ljudi okupilo ispred malog komemoracijskog spomenika u finansijskom distriktu New Yorka. Vodič im je objasnio da je tu bila glavna tržnica robova, da su se samo dvije ulice dalje od današnje njujorške berze kupovali i prodavali muškarci, žene i djeca.
“To nije istorija crnaca. To nije povijest New Yorka ili SAD-a. To je svjetska istorija”, kazala im je Damaris Obi.
To je ujedno i ekonomska istorija. Direktorica agencije koja vodi obilaske “NYC Slavery and Underground Railroad”, Stacey Toussaint, otkriva da su ljudi često iznenađeni koliko je ropstvo bilo važno za New York. “Oni ne shvataju da su porobljeni ljudi izgradili zid po kojem je nazvan Wall Street.”
Procjenjuje se da je taj grad inkasirao 40 posto ukupnih američkih prihoda od pamuka, kroz svoje finansijske kompanije, brodarstvo i osiguravajuće kompanije. Robovlasništvo je cvjetalo tokom kolonijalne vladavine. Britanski i holandski doseljenici oslanjali su se na rad robova kako bi razvijali svoje farme i gradili nove gradove, što je vremenom sve skupa postalo SAD.
Robovi su radili na plantažama pamuka, šećera i duvana. Ono što bi proizveli, slalo se u Europu ili u sjeverne kolonije na dalju preradu. A zarada od tih proizvoda koristila se za nove ekspedicije u Afriku u kojima su se zarobljavali novi ljudi i slali nazad u SAD. Zemljoposjednici bi od Londona podizali zajmove kako bi nabavili brodove i sve potrebno za takve ekspedicije.
U 19. vijeku američke banke i južne države prodavale su obveznice kako bi aktivno pomagale širenje plantaža na kojima su radili robovi. Prisilno dovoženje ljudi iz Afrike u SAD sa sobom je nosilo rizike, pa je iz toga izrasla nova finansijska grana – osiguranje.
Neke od najvećih američkih kompanija – New York Life, AIG, Aetna – prodavale su polise kojima se osiguravalo da će robovlasnici biti u stanju da kompenzuji novčani gubitak u slučajevima kad bi robovi bili ubijeni ili ranjeni. Do sredine 19. vijeka izvoz sirovog pamuka donosio je SAD-u više od polovice zarade od prekomorskog izvoza.
Ono što se nije uspjelo prodati vani, slalo se u predionice po sjeveru SAD-a. Američke banke tog doba, kad bi procjenjivale nečije bogatstvo, u računicu su uzimale i broj robova koje bi dotična osoba posjedovala. Posljednjih godina neke američke banke počele su slati javna izvinjenja društvu zbog svoje uloge u istoriji robovlasništva.
JP Morgan Chase, danas najveća američka banka, priznala je 2005. da su dvije njene podružnice – Citizens’ Bank i Canal Bank iz Louisiane – prihvatale navođenje robova kao garanciju za odobravanje kredita. Pa ako bi zemljoposjednik bankrotirao, banka bi mu zaplijenila robove. Prije toga to su činile još i Citibank, Bank of America, Wells Fargo i mnogi drugi.
“Ropstvo je imalo sveopšti utjicaj na američku ekonomiju”, ustvrdio je Sven Beckert, profesor istorije Amerike na Harvardu.
On je otkrio da gradovi poput Bostona nikada nisu imali veliku ulogu u trgovini robovima, ali su direktno profitirali na ekonomiji koja je počivala na radu robova.
Čak i trgovci iz Nove Engleske zarađivali su prodajući drvo i led na jugu i po Karibima, a onda bi tim novcem kupovali pamuk i šećer. Brendovi poput Brooks Brothersa, najveća kompanija za odjeću muškaraca u SAD-u, jug SAD-a pretvorila je u jedan kraj svog visoko modnog biznisa. Domino’s Sugar je prerađivao šećer koji su kao šećernu trsku uzgajali robovi.
Zarađivale su i američke željeznice koje su imale posebno konstruisane vozove za prevoz poljoprivrednih proizvoda američkih robova. Dobrim dijelom robovi su gradili i željeznice. Tokom vijeka i po otkako je zabranjeno ropstvo u SAD-u, zakoni koji su zabranjivali potpuno učestvovanje robovlasnika u ekonomiji SAD-a, oblikovali su zemlju.
Nakon Američkog građanskog rata, predsjednik Andrew Johnson, koji je naslijedio ubijenog Abrahama Lincolna, nije htio da se zamjera južnjacima utjerivanjem isplate odšteta novooslobođenim bivšim robovima. To plus niz drugih zakona koji su ekonomski i politički obespravljivali bivše robove, doveli su kao posljedicu do dandanas izrazitih raslojenosti u društvu.
Ali, navodi BBC, tema nije zaključena, doživjela je svoju renesansu u već nezvanično započetoj predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore 2020. Senator iz New Jerseyja Cory Booker, kandidat za čovjeka kojega će na izborima niminovati Demokratska stranka, predložio je zakon kojim bi se osnovao odbor sa zadatkom da pronađe način za isplatu odšteta potomcima.
Predlog su podržali mnogi drugi kandidati Demokratske stranke. Ali, iako već postoji nekoliko konkretnih predloga, ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava ovu ideju.
U međuvremenu spomen obilježje na mjestu bivše najveće pijace robovima u New Yorku smješten je tako blizu njujorškoj berzi da djeluje kao trajni podsjetnik snažne povezanosti ekonomskog i ropskog naslijeđa u SAD-u.
Izvor: Express
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE3 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime