FINANSIJE
Bitka za novac budućnosti već je počela
Virtuelni novac kao što je bitkoin postoji već duže vrijeme. Ali, otkako je Facebook najavio da će stvoriti svoju kriptovalutu, nervoza je postala sveopšta, s pravom smatra urednik ekonomske redakcije DW Henrik Beme.
Taksisti u čitavom svijetu uznemireni su jer im posao ugrožavaju službe za prevoz kao što je Uber. Sudovi još presuđuju u korist starog modela prevoza, a protiv Ubera – ali koliko dugo će to još da traje?
Hoteli se žale na smanjenje broja gostiju, jer ljudi sve više koriste Airbnb. I u tom slučaju sudovi presuđuju protiv novog konkurenta sa interneta, jer je taj poslovni model u stvari prenamjena ionako oskudnog stambenog prostora.
Telekomunikacionim koncernima smanjuje se profit, jer je telefoniranje čak i na drugi kontinent aplikacijama WhatsApp ili Viber praktično besplatno. Televizije čekaju crni dani, jer se sve više ljudi okreće Netflixu. Maloprodaja trpi, jer je ipak mnogo lakše jednim klikom kod Amazona i sličnih obaviti kupovinu…
Na sve strane, i to golim okom, može se vidjeti na šta se misli kad se kaže da digitalizacija ne samo da mijenja našu svakodnevnicu, već i kompletne privredne grane. Čini se da je taj proces nezaustavljiv, da je nemoguće okrenuti točak istorije unazad.
Upravo se sprema revolucija u još jednom sektoru: u finansijama. Takozvane kriptovalute već pune naslovne-strane, uglavnom negativno. Najpoznatije takvo virtualne platežno sredstvo, Bitcoin, privuklo je pažnju neviđenim oscilacijama vrednosti.
Ono je česta je i tema crne hronike, jer neki internet-kriminalci koriste tu valutu za ucjene i traže isplatu u bitkoinima.
Takav „novac“ vole i organizovani kriminal, šverceri i prodavci svega što ne sme da se legalno prodaje – od droge i oružja, pa do dječje pornografije. Njima je kriptovaluta poklon a neba, jer trag digitalnog novca može gotovo savršeno da se sakrije u digitalnoj džungli jedinica i nula.
Kao što se zna, kada je riječ o novcu, svako prijateljstvo prestaje. Zato oni koji kontrolišu njegove tokove – a to su ljudi koji i dalje uglavnom dolaze iz analognog svijeta – više nego skeptično gledaju na svijet digitalnih novčanica, još otkako su se pojavile.
U stvari, za sada se promijenilo malo, ili gotovo ništa. Ali to se upravo sada mijenja. Prije nekog vremena, internet gigant Facebook najavio je da planira sopstvenu digitalnu valutu libru.
Kao i uvijek kada se Mark Zakerberg nečega dosjeti, on svima priča samo lijepe i pohvalne stvari. Njegova društvena mreža brine za sve korisnike interneta, sve do poslednjeg kutka naše planete. Pa naravno, riječ je o čistom humanizmu.
A sad će još i da dobije digitalni novac koji će moći da se prenosi isto tako brzo, sigurno, jednostavno i jeftino kao i slanje poruke preko WhatsAppa. I da podsjetimo, ta aplikacija je u vlasništvu Facebooka.
Kada je riječ o libri, cilj Facebooka naravno nije sopstvena dobit, već da za 1,7 milijardi ljudi koji nemaju pristup novčanim uslugama taj pristup omogući. Dakle i tu je riječ o čistom altruizmu, o ljubavi prema bližnjem svom.
Naravno, nije baš rašireno uvjerenje da su Zakerbergu i njegovima na umu samo dobročinstva. Zašto su inače i eBay, PayPal, Mastercard i VISA unaprijed saopštili da Facebook ne može da računa na njihovu saradnju? Zašto je poseban odbor američkog Kongresa protekle nedjelje Zakerberga čitavih šest sati rešetao pitanjima?
S druge strane, čak ni šef najveće banke na svijetu, Džejmi Dimon iz JP Morgan Čejsa, nije zvučao uvjerljivo kada je izjavio da libra „nema nikakvu budućnost“. Šta je to? Pjevanje u mračnoj šumi da bi se otjerao sopstvenih strah?
Strahuje se da bi koncern sa tolikom snagom na tržištu kao što je Facebook, sa svoje 2,4 milijarde korisnika (dakle mušterija ili kupaca), mogao da poremeti stabilnost tržišta novca.
Mi obični smrtnici novac smatramo apsolutnom vrijednošću. Ali to nije tako. I novcu vrijednost zavisi od ponude i potražnje. Moguće je dakle čak i potkopati ulogu dolara kao glavne svjetske valute.
To bi imalo dramatične posljedice za politiku Sjedinjenih Država. I to direktno, jer s pravom se navodi da SAD imaju ogromne dugove, ali su kod njih i mašine koje štampaju dolar. Ali i indirektno, jer se tim dolarima prijatelji SAD nagrađuju, a neprijateljski režimi i diktatori kažnjavaju sankcijama. Sve to možda više neće moći da funkcioniše.
Bilo da je riječ o pranju novca kriminalaca ili finansiranju terorista, već sada je teško nadzirati puteve novca. A kad to više uopšte ne bude moguće, onda bi sve zaista moglo da se otme svakoj kontroli.
Probudili su se čak i Evropljani. Ministar finansija Njemačke Olaf Šolc čak se izborio za mjesto predvodnika u borbi protiv libre. Prilikom iznošenja analize moguće opasnosti nedavno u Vašingtonu, aplaudirao mu je čak i predsjednik Federalnih rezervi, američke centralne banke.
Pri tom Šolc ne samo da ne želi libru – on želi da stvori alternativu za brz i povoljan transfer novca preko nacionalnih granica.
„Nama je potreban digitalni euro“, čuje se često. A to nailazi i na podršku njemačkih komercijalnih banaka. I još: ako to mi ne budemo stvorili, napraviće neko drugi.
Sve to možda zvuči kao kopija Marka Zakerberga. On je pred odborom Kongresa imao neoboriv argument: bolje da mi odobrite ovaj projekt sa librom, jer ako Amerika ništa ne uradi (kad Zakerberg kaže „Amerika“ on naravno misli na Facebook), onda će to da uradi neko drugi. Kinezi već odavno planiraju nešto slično i to bi bila mnogo veća opasnost.
I tako dolazimo do pitanja svih pitanja: da li će, nakon taksista i vlasnika hotela, i države izgubiti monopol nad novcem? Da li će to biti posao privatnih kompanija kao što je Facebook? Ili vlasnika računara koji širom svijeta stvaraju bitcoin?
Bitka za budućnost naših novčanika već je počela…
Izvor: Deutsche Welle
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE3 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime