PRIVREDA
Kriptovalute u BiH rudare i penzioneri, učitelji i popovi
Zainteresovanost za rudarenje i trgovinu kriptovalutama u BiH stalno raste, a pored zaljubljenika u IT ovim se sve češće bave i penzioneri, učitelji pa i popovi.
Naveli su ovo stručnjaci iz oblasti kriptovaluta koji su u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekli da u BiH još ne postoji zakonska regulativa kojom se definiše ova oblast, ali da to ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima.
Podsjećamo da je ranije bilo govora da će Savez za bolju budućnost raditi na izradi prijedloga zakona koji će prvi put pokušati regulisati oblast kriptovaluta u BiH.
Nikola Klak, osnivač i direktor BCX (Balkan Crypto Exchange) mjenjačnice u Banjaluci, potvrdio je da trenutno još u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom se reguliše rudarenje kriptovaluta.
„Imamo informacije da se radi na zakonskoj regulativi koja se generalno odnosi na kriptovalute i njihovo mjesto u tradicionalnom finansijskom sistemu. To će se raditi po uzoru na Srbiju, da se definiše šta je kriptovaluta, koje se firme bave tim, ko su ostali učesnici“, rekao je Klak za „Nezavisne novine“, dodajući da prema nekim informacijama Zakon o kriptovaluti bi trebalo da bude na sjednici parlamenta krajem ove godine, ali da to zavisi od drugih faktora.
Pojasnio je da to što ne postoji zakon o kriptovalutama ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima. „Porez na dobit od kriptovaluta se plaća kao porez na platu, nije posebno definisan i ne postoji razlog da se drugačije definiše. Naša firma koja se bavi posredovanjem u prodaji kriptovaluta radi na osnovu Zakona o trgovini“, objasnio je Klak.
Istakao je da je zainteresovanost građana za rudarenje i trgovinu kriptovalutama zaista velika, te da je ovaj trend u BiH nastao prije pet do šest godina.
„Kako rastu cijena i vrijednost kriptovaluta, tako raste i zainteresovanost građana, ali i preduzeća i firmi, kako za rudarenje, tako i za čuvanje i prodaju kriptovaluta“, kazao je Klak, dodajući da se ovaj trend na početku karakterisao kao prolazni i za kojeg su zainteresovanost imali samo zaljubljenici u IT.
„Međutim, sada smo svjedoci da u tome učestvuje više ljudi. Ja volim reći da među klijentima imamo penzionere, učitelje, popove, kao i poreznike“, naveo je Klak.
Na pitanje da li će najave najvećih finansijskih regulatora Evropske unije da se stavi zabrana za ključne oblike rudarenja bitcoina, jer se time troše velike količine električne energije, uticati na rudarenje u BiH, Klak je rekao da smo mi malo tržište te da se ne rudare sve kriptovalute na isti izvor napajanja.
„Neke se rudare na teži način potrošnjom struje, a sada dosta njih prelazi na drukčiji sistem koji ne troši nikakvu električnu energiju. Bitcoin je najstarija i najpoznatija kriptovaluta, koja se neće moći zabraniti, ali može se desiti da zemlje koje nemaju dovoljnu infrastrukturu za toliku količinu električne energije mogu protjerati rudare da rudare u drugim zemljama“, naveo je Klak, dodajući da što se tiče BiH ima nekoliko firmi koje se ozbiljnije bave rudarenjem, ali na svjetskom nivou to nije veliko učešće.
„Naše tržište je veoma malo, pored velike zainteresovanosti, to je mala privreda, gdje ljudi uglavnom imaju oko dvije mašine za rudarenje, a one troše kao mala kvarcna grijalica i dosta ljudi se tokom zime grije na ove mašine“, zaključio je Klak.
Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Miloš Grujić, ekonomski stručnjak, trošenje struje nije problem dok god rudari redovno plaćaju račune.
„Kada veliki svjetski finansijski autoritet izjavi nešto o uštedi energije i energetskoj efikasnosti, onda cijene kriptovaluta padnu. To mi djeluje kao namjerno puštanje balona da neko zaradi na njemu“, rekao je Grujić, dodajući da će zainteresovanosti uvijek biti jer je to idealno za ljude željne brze zarade.
„Svaki put kada se pojavi nova vijest za kriptovalute poraste interes“, kazao je Grujić.
Kada je riječ o uređenosti tržišta kriptovaluta u BiH, Grujić je rekao da je teško govoriti o tržištu ove valute samo za jednu zemlju.
„Ovo je tipičan primjer integracije, globalizacije finansijskih tržišta. Kada pričamo o tržištu kriptovaluta, to je jedno veliko globalno tržište. Tržište kriptovaluta je ostvarenje sna liberala, jer se sve može posmatrati kao tržište koje nema jedan finansijski centralni autoritet“, zaključio je Grujić.
Osnivač prve kriptovalute u BiH pod nazivom RXC (RuXCrypto) Nedžad Smajić je za „Nezavisne novine“ rekao da je ovo projekat Crypto.ba zajednice koju je Smajić osnovao 2016. godine.
„Naša kriptovaluta je nastala u cilju edukacije mladih. Ona nije započeta da se na njoj profitira, već da bude odskočna daska mladima iz BiH i šire da nauče osnove kriptovaluta. Valuta je u opticaju i može se kupiti“, naveo je Smajić, dodajući da je interes građana veliki, jer na ovaj način im je omogućeno da na svom jeziku rudare.
„Ona je decentralizovana, ja sam je samo započeo, a dalje ona nastavlja sama“, naveo je Smajić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca