FINANSIJE
Zora Vidović: Cilj rebalansa budžeta – kapitalne investicije i rast penzija
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je cilj donošenja rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu da iz viška ostvarenih prihoda bude omogućena realizacija kapitalnih investicija, kao i izmirenje obaveza u skladu sa važećim zakonskim propisima i dinamikom njihovog dospijeća, među kojima su povećanja penzija i plata za pojedine budžetske korisnike.
Ukupna budžetska sredstva, precizirala je Vidovićeva, planirana rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznose 3,316 milijardo KM, što predstavlja uvećanje od 60,6 miliona KM, odnosno 1,9 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2019. godinu.
Ona je istakla da su uslovi za rebalans budžeta stvoreni zbog izmjene u strukturi realizovanih budžetskih sredstava i izdataka, kao i povećanja prihoda iznad planiranog nivoa.
“Izvršenje prihoda i priliva u budžetu Republike Srpske za prvih sedam mjeseci ukazalo je na povećanje prihoda iznad planiranog nivoa, što je stvorilo realne pretpostavke za pokretanje izrade rebalansa budžeta”, rekla je Vidovićeva u intervjuu Srni.
Prema njenim riječima, najznačajnija povećanja prihoda u odnosu na plan budžeta odnose se na doprinose za penzijsko invalidsko osiguranje za 19 miliona KM, naknade za priređivanje igara na sreću za 10,4 miliona KM, poreza na dobit za 9,8 miliona KM i poreza na dohodak za 7,2 miliona KM.
“Na rashodovnoj strani rebalansa budžeta došlo je do povećanja na pozicijama ličnih primanja koja su uvećana za 7,3 miliona KM u odnosu na planirani budžet, prvenstveno zbog povećanja naknada i plata pojedinim kategorijama zaposlenih u policiji i pravosuđu.
Takođe, rebalansom su uvećane i doznake na osnovu penzijskog osiguranja za 12 miliona KM u odnosu na planirani budžet za 2019. godinu, zbog vanrednog usklađivanja i rasta penzija od dva odsto u toku godine, a čija primjena je počela od 2. jula”, navela Vidovićeva.
Govoreći o pripremi, budžeta Republike Srpske za 2020. godinu, ona je istakla da Ministarstvo finansija u saradnji sa ostalim ministarstvima u Vladi Srpske, radi na definisanju ključnih projekcija koje će biti osnova za konstrukciju budžeta.
“Još je rano govoriti o tome koliki će biti okvir, jer ministarstva još vode intenzivne razgovore sa socijalnim partnerima o različitim pitanjima – od koeficijenata, iznosa plata i ugovora, a stigli su nam i prijedlozi za Program ekonomskih reformi, između ostalog od poslovne zajednice”, kaže Vidovićeva.
Kada bude završena prva faza izrade budžeta i Programa ekonomskih reformi, još jednom će, dodala je ona, sa ministarstvima, sindikatima, poslovnom zajednicom i ostalim partnerima biti sagledano gdje su mogućnosti za eventualne korekcije u budžetu i u Programu ekonomskih reformi.
Ona je istakla da je opredjeljenje Vlade da nastavi sa reformskim aktivnostima i ključnim politikama zacrtanim u ekspozeu, koje će biti praćene investicionim procesima, a za te aktivnosti očekuju široku podršku javnosti.
“U proteklom periodu sprovodili smo mnoge aktivnosti koje imaju za cilj rasterećenje rada, suzbijanje sive ekonomije i uspješne pomake u mnogim oblastima, ne samo u resoru finansija, što je dovelo do povećanja prosječne plate i rekordnog broja zaposlenih, a ambiciozne planove imamo i za narednu godinu”, naglasila je Vidovićeva.
Moguć privredni rast od pet odsto
Ona je dodala da i u budžetu za 2020. godinu očekuju nastavak trenda povećanja izvornih prihoda.
“Poreska uprava Republike Srpske je u prvih devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 1,871 milijardi KM, što je za oko 58 miliona KM ili tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, što je nastavak pozitivnih trendova u naplati javnih prihoda”, rekla je Vidovićeva.
Osim mjera na suzbijanju sive ekonomije, dodala je ona, tome bi mogla da doprinese primjena Zakona o igrama na sreću, koji je u ovoj godini već prvih mjeseci od početka primjene imao povoljne efekte.
Ona je navela da će na rashodovnoj strani budžeta u 2020. godini investicije imati najveći prioritet.
“Moramo pokrenuti investicione procese, prije svega u energetskom sektoru i izgradnji puteva, a nastavićemo i sa značajnim ulaganjima u informacione tehnologije, školstvo i zdravstvo.
Time bismo mogli doći do privrednog rasta od pet odsto, a to je značajan rast u odnosu na okruženje i doveo bi nas u sasvim drugi položaj u odnosu na region”, kaže Vidovićeva, podsjetivši da su značajnu pomoć proteklih godina imali od Srbije kojoj su zahvalni na tome što podržavaju nastojanja za razvoj Srpske.
Govoreći o pripremi Programa ekonomskih reformi za period 2020-2022. godina, Vidovićeva je navela da taj dokument definiše pravce djelovanja Vlade u skladu sa smjernicama Evropske komisije, Programom rada Vlade i Memorandumom o zajedničkim politikama i mjerama potpisanim sa socijalnim partnerima.
“U okviru Tima Republike Srpske za izradu Programa ekonomskih reformi razmatrane su do sada provedene aktivnosti na definisanju mjera kroz osam reformskih oblasti, kao i prijedlozi koji su pripremljeni od strane svih relevantnih aktera uključenih u proces izrade ovog dokumenta.
Još je preostalo da resorno nadležna ministarstva analiziraju dostavljene prijedloge radi unapređenja procesa izrade i što kvalitetnijeg definisanja strukturnih reformi u Srpskoj za naredni trogodišnji period”, pojasnila je Vidovićeva.
Ona je pojasnila da se ključne aktivnosti nadovezuju na programe Vlade, te da će akcenat biti na zdravstvenom sektoru i sistemu socijalne zaštite, a biće nastavljene i aktivnosti u vezi sa unapređenjem na tržištu rada, kao i ostali reformski procesi.
Cilj – snažne institucije i dobro plaćeni radnici
Govoreći o najavljenom povećanju plata, Vidovićeva je istakla da je Vlada opredijeljena za snažne institucije i privredu, sa dobro plaćenim radnicima, te da su sva povećanja plata i penzija rezultat detaljnih analiza, kao i razmatranja realnih osnova finansiranja.
Na osnovu dosadašnjih rezultata, rekla je ona, evidentno je da reformske aktivnosti u znatnoj mjeri doprinijele povoljnim kretanjima koja su uslovila mogućnosti za razgovore o povećanju plata budžetskim korisnicima.
“Trenutno se još radi na konkretizaciji prijedloga po kategorijama kako ne bi bila ugrožena redovnost isplate i za to nam je potrebno oko 70 miliona KM”, pojasnila je Vidovićeva.
Ona je podsjetila da su izjednačili koeficijente prosvjetnim radnicima sa ostalim budžetskim korisnicima, da je blago povećana plata pojedinim pripadnicima policije i radnicima u pravosuđu, te da su dva puta blago povećane penzije.
“Sve to ne bismo mogli da nije bilo sredstava u budžetu koja su obezbijeđena aktivnostima iz Programa ekonomskih reformi i programskih ciljeva Vlade Republike Srpske na stvaranju povoljnijeg ambijenta za poslovanje, novih zakonskih rješenja, boljih mehanizama kontrole naplate javnih prihoda i suzbijanja sive ekonomije”, rekla je Vidovićeva.
Na pitanje dokle su stigli pregovori vlada Republike Srpske i Federacije BiH u vezi sa sporazumom o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza, Vidovićeva je istkla da vlade rade prijedloge sporazuma kako bi taj problem riješili.
“Što se tiče iznosa dugovanja svako ima svoju računicu, što i jeste uzrok dosadašnjeg neslaganja. Ima starih dugovanja, jedna tužba koja treba da se naplati i tako dalje. Nadamo se pozitivnom ishodu odnosno uspješnom dogovoru na obostranu korist”, kaže Vidovićeva.
Osvrćući se na stanje javnog duga Srpske, ona je naglasila da je on na kraju prošle godine iznosio 4,04 milijarde KM, odnosno 38,22 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, dok je 30. juna ove godine iznosio 36,90 odsto BDP-a.
“Na osnovu tih podataka jasno je da Srpska spada u red nisko zaduženih zemalja i da je daleko od zakonom utvrđenih ograničenja. Imamo silazni trend učešća javnog duga u odnosu na BDP, otplata duga se vrši redovno u skladu sa planovima dospijeća, što uz rast prihoda omogućava Vladi da značajan dio kapitalnih projekata finansira iz vlastitih sredstava”, rekla je Vidovićeva.
Trend da Republika Srpska više otplaćuje duga nego što se zadužuje zadržan je i obuhvaćen rebalansom, kao što je to planirano i budžetom za 2019. godinu.
Prema njenim riječima, pozajmljivanje koje realizuje Vlada je ispravno jer je dominantno investiranje u kapitalne projekte, a sredstva koja pozajmljuje su prije svega investiciona.
“Za velike investicije su nam potrebna značajna sredstva koja možemo da obezbijedimo samo povoljnim kreditima”, napomenula je Vidovićeva.
Ona je podsjetila da u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, iznos javnog duga Srpske je ograničen na maksimalno 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini.
Glas Srpske / Srna
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE2 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE6 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime