PRIVREDA
Vidović: Veću pažnju usmjeriti na pomoć izvoznicima
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je sinoć da se u narednom periodu veća pažnja mora usmjeriti na pomoć izvoznicima koji se susreću sa problemima u nabavci sirovina i energenata neophodnih za njihovo poslovanje.
Vidovićeva je navela da je Srpska u prošloj godini imala rekordan izvoz i da je pokrivenost uvoza izvozom u jednom momentu iznosila 92 odsto.
Govoreći o rebalansu budžeta, Vidovićeva je ponovila da je rađen zbog inflatornih kretanja i da je njime utvrđen novi okvir od 4,382 milijardi KM ili za 358 miliona KM više.
„Ta sredstva su usmjerena prema stanovništu i privredi. Donijeli smo odluku o povećanju plata u javnom sektoru za 10 odsto, za šta će biti izdvojeno 55,7 miliona KM, i penzije za 10 odsto, što iznosi 90 miliona KM“, rekla je Vidovićeva za ATV.
Ona je navela da su povećana sva boračka davanja za 10 odsto i to je 17,3 miliona KM i socijalnu zaštitu za 10 odsto, što je povećanje u budžetu 4,5 miliona KM.
Vidovićeva je naglasila da sredstva koja idu stanovništvu iznose ukupno 167,3 miliona KM.
Ona je dodala da su investicije povećane za 90 miliona KM, te da je planirana stavka od 50 miliona KM koja bi trebala služiti za jednokratna davanja ugroženim kategorijama kao što su socijalni slučajevi, borci, penzioneri, omladina.
Prema njenim riječima, toga će biti još do kraja godine zbog projekcija da će inflacija i dalje rasti.
„Povećali smo i subvencije privredi. Ono što je planirano budžetom za ovu godinu mi povećavamo rebalansom za još 40 miliona KM. Samo 23 miliona KM je povećanje subvencija poreza i doprinosa u svrhu povećanja plata“, rekla je Vidovićeva.
Ona je navela da će svakom privrednom subjektu koji poveća plate svojim radnicima biti vraćen dio za koje je povećana plata.
Vidovićeva je rekla da je Vlada Srpske donijela odluku o povećanju minimalne plate, jer se u vezi sa tim nisu usaglasili socijalni partneri – sindikat i poslodavci, pa će minimalac od 1. juna iznositi 650 KM.
„Posljednji podatak iz Poreske uprave govori da oko 100.000 lica prima nešto više od minimalca, a to je negdje oko 600 KM ili nešto ispod toga. Povećali smo minimalnu platu za 10 odsto i mislim da je to realna cifra“, navela je Vidovićeva.
Ona ističe da nije realno da taj iznos bude veći, jer i poslodavci imaju velikih problema sa povećanjem cijena sirovina i energenata, dodaju da će to realna minimalna plata u ovom momentu koja i veća u odnosu na neke od zemalja u okruženju.
Vidovićeva je dodala da su subvencije poljoprivredi nalaze u okviru predloženih 40 miliona KM, te da je su davane i mimo onog što je planirano.
„Sada su u problemu mljekari kojima se duguju tri mjesečne rate iz ranijih godina. Nastojaćemo da u narednom periodu taj zaostatak isplatimo. Što se tiče ostalih pomoći, vidjećemo da Vlada Srpske subvencira korekciju cijene“, navela je Vidovićeva.
Ona je istakla da je sve to odgovor na inflaciju i da su prihodi koji se vraćaju stanovništvu i privredi na ovaj način – inflatorni.
Vidovićeva je rekla da se u narednom periodu teško može očekivati smanjenje inflacije i da Srpska ne može na to da djeluje, jer je to globalan proces koji zavisi od globalnih dešavanja.
Preuzeto: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca