PRIVREDA
Kolika je zaista plata u Njemačkoj?
Vlada mišljenje da su u Njemačkoj plate visoke, i upravo zbog toga mnogi građani iz država bivše Jugoslavije zadnjih pedesetak godina odlaze na rad u ovu zemlju.
Međutim, kolike su zaista njemačke plate, odnosno koliko na kraju mjeseca prosječni radnik dobije, a koliko mu uzme država?
Za početak, upozorava Deutsche Welle u iscrpnom članku o ovoj temi, kada u Njemačkoj pitate ljude kolika im je mjesečna plata, dobićete odgovor o bruto, a ne neto iznosu. Statistike, pak, govore da je prosječna mjesečna bruto plata u Njemačkoj 2018. iznosila oko 2950 eura.
Prosječna neto plata isplaćena zaposlenima u Njemačkoj je, međutim, bila znatno niža, tačnije, 33 odsto niža – i iznosila je 1945 eura. Iza tih više od hiljadu eura razlike između bruto i neto iznosa stoje davanja državi u vidu poreza i doprinosa za razna osiguranja. Visina poreza koji se mjesečno odbija od plate pritom zavisi od poreske klasi zaposlenika (1-6), koja pak zavisi od toga živi li u on bračnoj zajednici, je li samohrani roditelj, radi li njegov/a suprug/a, zarađuje li jedan bračni partner znatno više, radi li više poslova…
Neto i bruto plata u Njemačkoj
Deutsche Welle je, primjera radi, izračunao neto platu u dva slučaja: za jednog bračnog partnera koji više zarađuje od drugog, ima dvoje djece i prosječnu njemačku platu od 2948 eura mjesečno i za samca bez djece koji ima istu toliku platu.
Ocu ili majci dvoje djece će – nakon što mu se odbije 167 eura poreza, 215 eura (7,65 odsto) doprinosa za zdravstveno osiguranje, 274 eura (9,2 odsto) za penziono osiguranje, 36 eura (1,25 odsto) za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i 45 eura (1,525 odsto) za osiguranje za njegu u starosti – na račun leći 2209 eura.
Osoba koja živi bez bračnog partnera i nema djece na računu, na koji joj se uplaćuje mjesečna plata u bruto iznosu od 2948 eura, naći će samo 1944 eura jer je porez koji mora platiti puno viši. Osim toga, mora platiti i 22 eura poreza solidarnosti koji su otac ili majka dvoje djece iz prethodnog primjera oslobođeni. Ako je pritom i član/ica katoličke ili protestantske zajednice, onda će joj na račun leći još 40-ak eura manje.
Najbolje i najlošije plaćena zanimanja
Prosječna plata je, međutim, apstraktni statistički podatak koji ne govori puno o tome koliko su dobro ili loše plaćeni zaposleni u pojedinim branšama. Razlika između onih koji su na vrhu liste primanja i onih koji su na njenom dnu je ogromna. Ljekari primarijusi zarađuju tako u prosjeku preko 120.000 eura godišnje, dakle, više od 10 hiljada eura bruto mjesečno, nešto manje menadžeri u trgovačkom i finansijskom sektoru, a 30-ak hiljada eura godišnje manje ljekari specijalisti – i to bez kadrovske odgovornosti.
Oni na začelju liste žale se da jedva spajaju kraj s krajem. Na neslavnom zadnjem mjestu je pomoćno osoblje u kuhinjama koje zarađuje u prosjeku manje od 2000 eura bruto mjesečno, dok konobari i frizeri, odnosno frizerke, zarađuju tek nekoliko desetaka eura više. Među najlošije plaćenim zanimanjima su agenti u call-centrima, kuvari, pomoćno osoblje u stomatološkim ordinacijama, njegovatelji i vozači kamiona. Znatno nižu od prosječne njemačke plate imaju i medicinske sestre s malo radnog iskustva (u javnim zdravstvenim ustanovama), kao i zaposleni u vrtićima.
Zakonski propisana minimalna nadnica
Njemačka je jedna od zemalja Evropske unije sa zakonski propisanom minimalnom platom po satu. Ona trenutno iznosi 9,19 eura. Najvišu zakonski propisanu minimalnu satnicu ima Luksemburg (11,97 eura), a višu od Njemačke još četiri EU članice: Belgija, Irska, Holandija i Francuska.
Najnižu minimalnu platu po satu imaju Bugarska (1,72 eura), Letonija (2,54 eura), Rumunija (2,68 eura), Mađarska (2,69 eura) i Hrvatska (2, 92 eura). I ovdje se, naravno, radi o bruto iznosima. Ako niste u privremenom ili stalnom radnom odnosu kao zaposlenik neke privatne kompanije ili javne ustanove s odgovarajućim ugovorom, već radite kao honorarac, onda ćete se morati sami pobrinuti za zdravstveno i druga osiguranja te napraviti poresku prijavu i platiti državi porez. Za to će vam najvjerovatnije biti potreban poreski savjetnik jer izrada poreske prijave nije baš lak zadatak u Njemačkoj.
Izvor: CDM
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca