Connect with us

PRIVREDA

Ministarstvo definisalo pravila interventnog otkupa junadi u RS

Objavljeno

 


Farma

Ukupno 17 otkupljivača iz Republike Srpske otkupiće 7.902 grla žive junadi, po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu, dok će Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS za podsticaje za tu namjenu izdvojiti 30 feninga po kilogramu za izvezena živa grla i 70 feninga po kilogramu za grla otkupljena za klanje i preradu, stoji na zvaničnoj stranici resornog ministarstva.

„Ministarstvo će izdvojiti i dodatnih 10 feninga po kilogramu mesa zadnje četvrtine trupa koje se zamrzava“, kazali su u Ministarstvu te dodali da količine otkupljene junadi za koju otkupljivači mogu ostvariti pravo na podsticajna sredstva ne mogu biti veće od otkupnih kvota utvrđenih na osnovu prijave na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup.

Prema spisku otkupljivača koji je objavilo Ministarstvo, 4.107 grla junadi biće otkupljeno za izvoz, dok će 3.795 biti otkupljeno za klanje i preradu za domaće tržište.

Sudeći prema ovim podacima, najveću kvotu junadi za otkup ima „Prime“ DOO Brezičani, kod Prijedora, i to 1.320 grla, dok najveću kvotu junadi za klanje i preradu, i to po 1.500 grla, ima „ZP Komerc“ Vršani, kao i preduzeće „Tulumović“ Laktaši.

„Ministarstvo će revidirati iznose kvota u skladu sa dinamikom otkupa te kontrolom na terenu“, istakli su u Ministarstvu.

Kako su dodali, pravo na podsticajna sredstva imaju otkupljivači junadi sa sjedištem u RS, koji su se prijavili na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup tržišnih viškova junadi i koji su izvršili interventni otkup junadi minimalne mase 550 kilograma od domaćih uzgajivača po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu žive mjere, u periodu od 20. oktobra 2019. godine do 31. januara 2020. godine.

Reklama

Napomenuli su da su u „Službenom glasniku RS“ objavljene izmjene i dopune Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, kojima se definišu prava na podsticajna sredstva za interventni otkup utovljene junadi.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je ovaj interventni otkup samo trenutno gašenje požara te da će se od svega najviše koristiti imati otkupljivači.

„Prema mojim saznanjima sa terena, otkupljivači ne nude veću cijenu od 3,90 KM po kilogramu, što je nedovoljno za ionako veliki trošak proizvodnje, jer su bikovi prerasli, tako da je jedina korist koju će imati poljoprivredni proizvođači ta što neće tonuti u dublji minus“, naveo je Marinković.

Istakao je da je produženi tov bikova proizvođače gurnuo u dubiozu, tako da, kako kaže, interventni otkup njima ne donosi nikakvu dobit, nego samo sprečava dalju propast.

„Nažalost, opet po mojim saznanjima, najveću korist i najveće količine na otkup su dobili oni koji su najmanje kupovali na domaćem tržištu, a najviše uvozili, ali, eto, to je naša realnost“, naglasio je Marinković.

Na stranici Ministarstva je takođe objavljen i spisak korisnika koji se nalaze u evidenciji Agenciji za agrarna plaćanja, a koji su izvršili prijavu tova junadi. Prema ovom spisku, u RS kod ovih uzgajivača nalazi se ukupno 13.578 grla junadi u tovu.

Reklama

Ovaj spisak sačinjen je po opštinama u RS u kojima je prijavljen uzgoj tovne junadi, a najveći broj je registrovan u Bijeljini, u kojoj se tovi skoro polovina od pomenutog ukupnog broja, odnosno 6.707 junadi.

Podsjećanja radi, Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo nedavno je najavilo da će subvencionisati interventni otkup junadi u RS i tako pomoći proizvođačima da prodaju tržišni višak junadi.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu