PRIVREDA
Ministarstvo definisalo pravila interventnog otkupa junadi u RS
Ukupno 17 otkupljivača iz Republike Srpske otkupiće 7.902 grla žive junadi, po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu, dok će Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS za podsticaje za tu namjenu izdvojiti 30 feninga po kilogramu za izvezena živa grla i 70 feninga po kilogramu za grla otkupljena za klanje i preradu, stoji na zvaničnoj stranici resornog ministarstva.
„Ministarstvo će izdvojiti i dodatnih 10 feninga po kilogramu mesa zadnje četvrtine trupa koje se zamrzava“, kazali su u Ministarstvu te dodali da količine otkupljene junadi za koju otkupljivači mogu ostvariti pravo na podsticajna sredstva ne mogu biti veće od otkupnih kvota utvrđenih na osnovu prijave na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup.
Prema spisku otkupljivača koji je objavilo Ministarstvo, 4.107 grla junadi biće otkupljeno za izvoz, dok će 3.795 biti otkupljeno za klanje i preradu za domaće tržište.
Sudeći prema ovim podacima, najveću kvotu junadi za otkup ima „Prime“ DOO Brezičani, kod Prijedora, i to 1.320 grla, dok najveću kvotu junadi za klanje i preradu, i to po 1.500 grla, ima „ZP Komerc“ Vršani, kao i preduzeće „Tulumović“ Laktaši.
„Ministarstvo će revidirati iznose kvota u skladu sa dinamikom otkupa te kontrolom na terenu“, istakli su u Ministarstvu.
Kako su dodali, pravo na podsticajna sredstva imaju otkupljivači junadi sa sjedištem u RS, koji su se prijavili na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup tržišnih viškova junadi i koji su izvršili interventni otkup junadi minimalne mase 550 kilograma od domaćih uzgajivača po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu žive mjere, u periodu od 20. oktobra 2019. godine do 31. januara 2020. godine.
Napomenuli su da su u „Službenom glasniku RS“ objavljene izmjene i dopune Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, kojima se definišu prava na podsticajna sredstva za interventni otkup utovljene junadi.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je ovaj interventni otkup samo trenutno gašenje požara te da će se od svega najviše koristiti imati otkupljivači.
„Prema mojim saznanjima sa terena, otkupljivači ne nude veću cijenu od 3,90 KM po kilogramu, što je nedovoljno za ionako veliki trošak proizvodnje, jer su bikovi prerasli, tako da je jedina korist koju će imati poljoprivredni proizvođači ta što neće tonuti u dublji minus“, naveo je Marinković.
Istakao je da je produženi tov bikova proizvođače gurnuo u dubiozu, tako da, kako kaže, interventni otkup njima ne donosi nikakvu dobit, nego samo sprečava dalju propast.
„Nažalost, opet po mojim saznanjima, najveću korist i najveće količine na otkup su dobili oni koji su najmanje kupovali na domaćem tržištu, a najviše uvozili, ali, eto, to je naša realnost“, naglasio je Marinković.
Na stranici Ministarstva je takođe objavljen i spisak korisnika koji se nalaze u evidenciji Agenciji za agrarna plaćanja, a koji su izvršili prijavu tova junadi. Prema ovom spisku, u RS kod ovih uzgajivača nalazi se ukupno 13.578 grla junadi u tovu.
Ovaj spisak sačinjen je po opštinama u RS u kojima je prijavljen uzgoj tovne junadi, a najveći broj je registrovan u Bijeljini, u kojoj se tovi skoro polovina od pomenutog ukupnog broja, odnosno 6.707 junadi.
Podsjećanja radi, Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo nedavno je najavilo da će subvencionisati interventni otkup junadi u RS i tako pomoći proizvođačima da prodaju tržišni višak junadi.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca