Connect with us

ENERGETIKA

SAD želi Rusiju izbaciti sa evropskog tržišta puštanjem azarbejdžanskog gasa

Objavljeno

 


Rusija dobija konkurenta na svjetskom energetskom tržištu. Uskoro će biti puštena u rad dva gasovoda kojim će azerbejdžanski gas stizati u Evropu.

U ruskoj javnosti pokrenulo je pitanje u kojoj mjeri je takav razvoj događaja opasan za „Gasprom“ i može li Rusija biti potisnuta sa evropskog tržišta.

U skorije vrijeme biće pušteni u rad Transanatolijski gasovod (TANAP) i Transjadranski gasovod (TAP) kojima će azerbejdžanski gas sa kaspijskih nalazišta biti dopreman u Tursku i zemlje južne Evrope.

Uz gasovod „Kavkaz-jug“, ova dva gasovoda su dio projekta „Južni gasni koridor“ koji je najavljivan kao ključna strategija za oslobađanje

Evrope od ruskog gasa. Jednog dana tim koridorom bi trebalo da teče i gas iz Turkmenistana i moguće iz još nekih zemalja. Taj projekt se procjenjuje na oko 40 milijardi dolara.

Ruski analitičar Vladislav Ginko ukazuje na to da bi zbog novih gasovoda mogli da se stvore problemi na energetskom tržištu.

Reklama

„Ako govorimo sa stanovišta tržišne konkurencije, ukoliko se EU zaista bude pridržavala stava da potrošači treba da odlučuju šta im je isplativije po cijeni i kvalitetu, onda ’Gasprom‘ nema razloga za bojazan da će azerbejdžanski gas potisnuti Rusiju. Ali, iz ove priče ne treba isključiti ni politički motiv. Moguće je da će biti preduzete određene mjere koje će obezbijediti da se na neko vrijeme snize cijene isporučenog azerbejdžanskog gasa, a da se ta razlika nadoknadi iz raznih fondova. To će biti učinjeno u interesu proizvođača američkog tečnog prirodnog gasa, koji žele da preplave evropsko tržište i postanu lideri. To jest, glavni cilj ove političke konfuzije, koja između ostalog utiče i na tranzit ruskog gasovoda, jeste da se situacija na evropskom tržištu gasa dovede dotle da radi samo jedan dobavljač, dok bi ostali bili manje važni igrači, a jasno je da je taj glavni dobavljač Amerika. Drugim riječima, stvara se neravnopravna konkurencija“, kaže Ginko za Sputnjik.

Ekspert napominje da novi gasovodi pokušavaju da konkurišu ruskom, a da bi to moglo da dovede vještačkog smanjenja cijena gasa.

„Ovo što se dešava može dovesti do drastičnog pada cijena, jer i drugi gasovodi mogu početi da se bave dampingom, odnosno uništenjem konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju ili jedva pokrivaju troškove proizvodnje, u cilju sticanja monopola i za to mogu dobiti neku političku podršku, uključujući i od EU. Samim tim, oni mogu nastupiti sa nižom cijenom gasa i na taj način oboriti rusku. Takva situacija, u stvari, ne odgovara nikome. Kada je konkurencija neravnopravna i štaviše vještačka, to je jedna stvar, a sasvim je drugo kada je konkurencija zdrava – ona znači i proizvođačima i potrošačima, jer pobjeđuje projekat koji je najbolji u pogledu cijene i kvaliteta“, kaže Ginko.

To na kraju može dovesti do situacije kada će svima u nekom trenutku snabdijevanje Evrope gasom biti neisplativo ili će raditi sa veoma malom maržom, napominje ekspert.

„Upravo to pokušavaju da postignu američki rivali koji bi željeli da ruski gas, a takođe i gas iz Azerbejdžana, ne budu tržišno konkurentni i interesantni. Njihova namjera je da obeshrabre kompanije da rade na ovom tržištu i da stvore prazan prostor koji oni žele da zauzmu“, ističe Ginko.

Ekspert dodaje da dalji razvoj događaja zavisi i od pozicije Evrope i njene spremnosti da štiti svoje interese i interese svojih potrošača.

Reklama

„Rusija je pristala da gradi ’Sjeverni tok 2‘ koji je svima u interesu, ali onda masovno počinju da puštaju u rad neke gasovode i da se bave dampingom, koji nema ekonomsku, već političku podršku, pa ćemo onda i mi morati da spustimo cijenu. Kao rezultat toga, svim proizvođačima gasa će u nekom trenutku postati neisplativo da rade na ovom tržištu, a američki proizvođači gasa nestrpljivo čekaju da svi zalupimo vratima i prestanemo da isporučujemo gas, tim prije što Rusija već ima projekat ’Snaga Sibira‘, koji je praktično gotov i ima velikog kupca – Kinu. Mislim da, prvo, moramo braniti našu tržišnu poziciju, jer je to u interesu evropskih potrošača i nas samih. Mi na evropsko tržište nismo došli kao gosti, nego kao punopravni učesnici i zato se moramo boriti za fer tržište i fer konkurenciju“, zaključio je ekspert. Prva faza TANAP-a završena je prošle godine i Turskoj je već isporučeno tri milijarde kubnih metara gasa, dok je ove godine izgradnja gasovoda završena u potpunosti. Očekuje se da će otvaranje biti održano 30. novembra i da će toj ceremoniji prisustvovati i predsjednici Turske i Azerbejdžana.

Gasovod „Kavkaz-jug“ pušten je u rad 2006. godine i on prolazi po teritoriji Azerbejdžana i Gruzije do granice sa Turskom, TANAP pokriva tursko tržište, dok bi gasovodom TAP „plavo gorivo“ trebalo da poteče iduće godine.

Gasovod TAP bi trebalo da transportuje prirodni gas iz nalazišta Šah Deniz u Azerbejdžanu do Evrope. Počevši od grčko-turske granice, TAP gasovod će preći Sjevernu Grčku, Albaniju i Jadransko more da bi stigao do Italije.

Gasovod je ukupne dužine oko 3.500 kilometara, a potvrđene rezerve sa nalazišta Šah Deniz procjenjuju se na 1,2 biliona kubnih metara.

Mnogi evropski političari su uvjereni da će novi gasovodi postati pravi konkurenti ruskom „Gaspromu“ na evropskom tržištu, dok je većina eksperata saglasna da „Južni gasni koridor“, kao i prirodni tečni gas iz SAD koji stiže u Evropu, neće poljuljati rusku poziciju lidera na Starom kontinentu.

Kapacitet „Južnog gasnog koridora“, koji uključuje TANAP i TAP, iznosi 16 milijardi kubnih metara gasa godišnje, od kojih će šest milijardi kubika ići u Tursku, a svega 10 u Evropu. Poređenja radi, „Gasprom“ je prošle godine kroz sve svoje gasovode isporučio Turskoj i Evropi 200,8 milijardi kubnih metara gasa.

Reklama

Azerbejdžan zaista može da uzme od „Gasproma“ dio evropskog tržišta, ali to je samo malo „parče kolača“. Da bi projekat „Južni gasni koridor“ zaista postao prijetnja „Gaspromu“, neophodno je sprovesti sve faze projekta, među kojima je i plan da jednog dana tim koridorom proteče gas i iz Turkmenistana, što će povećati kapacitet gasovoda na 31 milijardu kubika gasa godišnje.

Ali, za sada je to još na dugačkom štapu, zato što za sada nema rješenja kako će Turkmenistan transportovati gas u Evropu. „Kamen spoticanja“ je neriješeno pitanje statusa Kaspijskog mora.

Da bi Turkmenistan izgradio gasovod kroz Kaspijsko more direktno do Azerbejdžana, potrebno mu je ekološko odobrenje „kaspijske petorke“, a Rusija i Iran će biti protiv ovog projekta.

 

Izvor: Nezavisne

Reklama

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu