TEHNOLOGIJA
Šta kompanije mogu raditi sa 5G? – Mogu svašta
Uz svu gužvu oko 5G, mnoge kompanije se pitaju: „Šta možemo uraditi s ovom tehnologijom, kako nam može koristiti?“
Činjenica je da još uvijek ne vidimo veliku razliku u brzini između 4G LTE i G jer telekomi 5G koriste za povećanje kapaciteta postojećih mreža 4G LTE kako bi osigurali dostupnost usluga korisnicima. Međutim, ova pametna mreža transformisaće živote ljudi i poslovanja.
Naglasak je isključivo na povezivanju ljudi kroz proširivanje i povezivanje miliona uređaja.
Međutim, pitanje je: kako u svakodnevnom poslovanju možemo koristiti potencijale koje nam pruža 5G?
Mnoga mala i velika preduzeća vjeruju da će im 5G donijeti određene konkurentske prednosti, ali im zapravo nije sasvim jasno kako ovu tehnologiju mogu praktično primjeniti. Takođe, pružaoci telekomunikacijskih usluga znaju da postoje velike prednosti i sjane prilike za zaradu i po više hiljada milijardi dolara kada je u pitanju ova super brza i mrežna inteligencija, međutim ni oni još uvijek nisu sigurni kako ovu tehnologiju iskoristiti i pretvoriti u unosan posao na tržištu.
Dio izazova je što su tradicionalne mrežne usluge određene ograničenjima tehnologije. Sa 5G, ta tehnička ograničenja više nisu prepreka pa je moguće učiniti gotovo sve. Što znači da od provajdera i korisnika zavisi koju uslugu će odabrati, odnosno koja će im biti najefikasnija i najprofitabilnija.
Stvari koje možete uraditi sa 5G
Telekomi, odnosno provajderi bi trebali imati partnerski odnos sa kompanijama koje žele ugraditi 5G mogućnosti u svoje digitalne ponude te tako mrežu pretvoriti u zajedničko „platno“ za stvaranje nove vrijednosti. To zahtijeva pametno planiranje za upotrebu u raznim poljima koje možemo grupisati u nekoliko glavnih kategorija:
Fiksni bežični pristup
Fiksni bežični prristup unutar domova i preduzeća pružit će brzinu i pouzdanost mreže na više mjesta, uključujući ona koja nemaju postojeću žičnu infrastrukturu ili na kojima bi bilo previše skupo uvesti istu.
Video nadzor i analitika
Niska latencija i veliki kapacitet 5G pomoći će stvaranju pametnijih prostora poboljšanim video nadzorom i analitikom. Bežične kamere postavljene na dronove za snimanje teško dostupnih mjesta mogu napraviti snimke koje svaka industrija može iskoristiti u svom radu.
Imerzivna iskustva
5G će podržati nova, imerzivna iskustva, stvarna i virtualna. Virtualna stvarnost od 360 stepeni (VR) omogućit će ljudima da uživaju u događajima i igraju interaktivne igre kao da su stvarno tamo. Na radnom mjestu, povećana stvarnost (AR) može obučiti radnike da se nose sa opasnim situacijama, a da ih oni ne naštete.
Pametni stadioni
Na stadionima i koncertnim dvoranama operatori na mjestima koriste AR i VR kako bi navijače odveli u „backstage“ i u realnom vremenu gledaocima pružili određene informacije iza scene koje do sada nisu bile moguće istovremeno, ili pravovremena pokrivenost sportskih statistika, repriza i sl.
Mašinski daljinski upravljač
Dizalice, oružje robota i druge daljinski upravljane mašine mogu povećati operativnu efikasnost i povećati sigurnost radnika. Od dronova koji isporučuju robote koji obavljaju opasne zadatke poput odlaganja bombe, ovim mašinama je potrebna pouzdana bežična povezanost, često na velikim daljinama, sa malim kašnjenjem za preciznu, brzu kontrolu.
Povezana vozila
5G će vam pomoći da se prilikom putovanja osjećate lakše, sigurnije i ugodnije. Zabava i informacije u automobilu – koristeći komunikaciju između vozila ili sa putnom infrastrukturom koja vozačima daje informacije kada su u pitanju predstojeće saobraćajne gužve.
eHealth
Zdravstvene ustanove mogu koristiti 5G za poboljšanje pružanja njege, uključujući usluge e-zdravlja. Zagarantovane brzine uzlazne veze omogućit će vozilima hitne pomoći da prenose podatke o pacijentima prije nego što dođu do bolnice kako bi ljekari mogli dijagnostifikovati probleme prije dolaska pacijenata. 5G niska latencija će takođe podržati udaljene operacije i druge inovativne aplikacije.
Odavde do tamo
Iako postoji mnogo potencijalnih slučajeva upotrebe 5G, neki će se implementirati prijemneki kasnije. S ranim standardima fokusiranim na poboljšanje mobilne širokopojasne mreže, opcije poput fiksnog bežičnog interneta će najprrije biti izvodljive, dok će za neke druge trebati i po nekoliko godina.
U svakom slučaju, gledajući 5G u smislu stvarnih aplikacija, a ne samo kao mehanizam za povezivanje, provajderi i preduzeća pružiće najbolju šansu za izgradnju snažnog, profitabilnog 5G plana te tako širiti paletu proizvoda i usluga u raznim poljima koje nam omogućava ova pametna mreža.
Privrednik
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
NOVOSTI
Platforma Ananas stigla i u BiH
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
NOVOSTI
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca