FINANSIJE
Balon koji mora pući: SAD sjede na dužničkoj bombi

Ukupan dug kompanija registrovanih na američkim berzama, dostigao je deset biliona dolara. To je prava dužnička bomba i mnogo više od hipotekarnog “balona” koji je izazvao globalnu krizu 2008. godine.
Ekonomisti upozoravaju da Sjedinjene Države čeka najveća dužnička katastrofa i nemoguće ju je zaustaviti.
Od 2008. godine korporativni dug SAD povećao se za 52 odsto, na deset biliona dolara, a to je 47 odsto BDP-a države. Uz to, analitičari smatraju da je ova procena preniska, piše Sputnjik.
“Dodajte obveznicama dug malih, srednjih, porodičnih preduzeća i drugih kompanija koje nisu kotirane na berzama. To je još 5,5 biliona. Znači da je opšti korporativni dug SAD trenutno 15,5 biliona ili 74 odsto BDP-a”, konstatuje američki “Forbs”.
Ne čudi što je bankrota sve više. Prema procjenama vodeće investicione banke Goldman Saks, bankroti na tržištu korporativnih obveznica sa visokim prihodima ove godine će dostići najviši nivo od kreditne krize 2008. godine.
Situaciju otežava to što veliki dio obveznica ima veoma nizak nivo pouzdanosti, samo jedan korak više od “smeća”. Prema podacima finansijske kompanije Standard end Purs, sada se u rukama investitora nalazi skoro četiri biliona dolara takvih obveznica. Stručnjaci objašnjavaju da nizak kvalitet korporativnog duga teško da će dovesti do recesije, ali u uslovima finansijske krize povećaće probleme u američkoj ekonomiji.
Pored toga, čak su i krupne korporacije toliko ograničene sredstvima, da im je teško da isplate svoje dugove.
“Sjedimo na bombi koja još nije eksplodirala i ne znamo kada će se to desiti”, ističe Emre Tiftik, specijalista za dugove sa Instituta za međunarodne finansije. “Suočićemo se sa talasom bankrota, najstrašnijim ikada”.
Američka centralna banka, FED, tvrdio je u avgustu da iznosi riskantnog korporativnog duga nemaju ništa zajedničko sa ogromnim hipotekarnim dugovima, koji su bili razlog finansijske krize 2008. godine.
“To su različite situacije. Korporativni krediti su struktuisani sigurnije od hipotekarnih hartija iz dvehiljaditih, i banke su u stanju da se nose sa rizicima”, rekli su analitičari FED-a.
S druge strane, navodi “Njujork tajms”, američka centralna banka “ne vjeruje baš u posljedice moguće ekonomske krize u kreditnom sektoru ekonomije”.
Uz to, upravo je FED glavni krivac za porast korporativnog duga. Nakon krize 2008. godine, regulator je spustio kamatne stope do nule i dugo ih je držao na istorijskom minimumu. Kao rezultat toga, neželjeni efekti su bili preveliki.
“Ovo doba jeftinog novca godinama je držalo do guše u dugovima zombi kompanije” (neprofitna preduzeća sa dugovima) na površini, koje bi propale da su stope na prihvatljivim nivoima”, kažu analitičari njemačkog finansijskog giganta “Alijans”.
Prošle godine, stručnjaci Goldman Saksa upozorili su da pooštravanje monetarne politike FED-a ne ostavlja “zombi kompanijama” šansu za opstanak: novi krediti su preskupi, a nema novca da se isplate stari. Obilje “živih mrtvaca” je pravi podstrek nove krize.
Strahove uzrokuje opterećenje dugovima ne samo kompanija već i savezne vlade. Sredinom novembra američki državni dug dostigao je 23 biliona dolara, a budžetski deficit premašio je bilion.
Nedavno je šef FED-a Džerom Pauel uvjeravao, govoreći budžetskom odboru Predstavničkog doma Kongresa, da ni veliki dug ni veliki deficit ne predstavljaju direktnu prijetnju. Prema njegovim riječima, status dolara, kao globalne rezervne valute, pomaže u “sprečavanju bilo kakvih problema”.
Pauelov optimizam ne dijele svi članovi FED-a.
Na primjer, Banka federalnih rezervi Sent Luisa objavila je u novembru dokument pod nazivom “Razgovor o nacionalnom dugu”, koji jasno implicira da politika FED-a može izazvati ekonomski kolaps.
Eksperti banke posebno podsjećaju da javni dug postaje problem kada raste brže od BDP-a. A prema procjenama budžetskog odbora, u narednim godinama biće upravo tako.
Po pravilu, vlada ne treba u potpunosti da isplati državni dug, jer se on refinansira. Ali ako vlasnici državnih obveznica situaciju smatraju nestabilnom, odbiće nove kredite. U ovoj situaciji centralna banka uključuje štampariju za otkup obveznica sa tržišta. Beskonačni rast bilansa FED-a potkopava povjerenje u dolar i na kraju rezultira krizom državnog duga, kažu analitičari.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate