Connect with us

PRIVREDA

Crno tržište druga najbogatija ekonomija na svijetu, evo od čega zarađuje

Objavljeno

 


Korupcija

Crno tržište se smatra drugom najbogatijom ekonomijom na svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država sa procjenom većom od 10 milijardi dolara.

Ono uključuje sve, od ilegalnog oružja, droge i autorskih djela do egzotičnih životinja i dijelova ljudskog tijela. Crno tržište posebno cvjeta na mjestima sa visoko organizovanim kriminalom i siromašnim zemljama sa niskim stopama rasta i poreza.

Spomenućemo najskuplje i najzanimljivije proizvode:

Ljudi

Trgovina ljudima je jedan od najunosnijih oblika organizovanog kriminala koji se svake godine procjenjuje na oko 32 milijarde dolara prema podacima Kancelarije UN za drogu i kriminal. Prostitutke i djeca češće se prodaju na crnom tržištu. Svake godine oko 2,4 miliona ljudi je oteto, zarobljeno i prevezeno u različite zemlje stvarajući ogromne profite za trgovce ljudima.

Dijelovi ljudskog tijela

Reklama

Dijelovi ljudskog tijela koji se najčešće prodaju su krv, kosti, kosa, sperma, bubrezi i nekoliko drugih organa. Hiljade davalaca organa su voljni da prodaju svoje dijelove tijela u zamjenu za gotov novac posebno u siromašnim zemljama i zemljama u razvoju. Procjenjuje se da se cijelih 10% transplantacija organa obavi ovim nezakonito stečenim putem.

Egzotične životinje i njihovi dijelovi tijela

Crno tržište trguje živim divljim životinjama, pticama i gmizavcima, od kojih je većina rijetka za ogromne sume novca. Dijelovi tijela poput rogova nosoroga, kljova slonova, šalova od antilopine dlake i tigrovih kostiju prodaju se na crnom tržištu ljudima koji su zainteresovani ljekovite elemente ovih dijelova.

Životinjski dijelovi se takođe koriste u izradi nakita, odjeće i suvenira koje su favoriti elitnim porodicama. Lovci i krijumčari žele da određene vrste izumru, kako bi tržišne vrijednosti njihovih proizvoda mogle još brže da porastu.

Oružje i gedžeti

Ilegalno tržište trguje puškama, bombama, savremenim špijunskim napravama, pa čak i nuklearnim oružjem koje održava kriminalne bande širom svijeta. Krijumčarenje oružja otvorilo je tržište kupovine bez posrednika.

Reklama

Prema nedavnom istraživanju, ljudi u nekim zemljama mogu pristupiti oružju i visokotehnološkim uređajima putem interneta i dostaviti ih do svojih kupaca. Kupovina egzotičnih i rijetkih oružja je takođe uobičajena praksa među elitom.

Lijekovi

Potražnja za neregulisanim lijekovima veoma je velika među narkomanima jer su oni jeftiniji od drugih droga. Lijekovi na recept dostupni su u apotekama i dispanzerima uprkos strogim propisima za te lijekove.

Hiljade racija na ovim prodajnim mjestima se izvrši svake godine, što povećava potražnju lijekova na recept na crnom tržištu. Prema istraživanjima, više od pet miliona ljudi zloupotrebljava tablete protiv bolova samo u SAD-u.

Prema podacima Medicinskog inspektorata: Hidrokodon, oksikodon i nekoliko drugih lijekova protiv bolova na recept su među najčešće zloupotrebljenim lijekovima sa više od četiri hiljade smrtnih slučajeva godišnje.

Droga

Reklama

Ilegalna trgovina drogama takođe cvjeta na crnom tržištu već duže vrijeme. Najčešće prodavane droge na crnom tržištu su marihuana, kokain, heroin i halucinogene gljive koje su ujedno i najskuplje.

Svjetski izvještaj o drogama procijenio je da globalna trgovina tim lijekovima vrijedi skoro 1% svetskog BDP-a.. Statistika pokazuje da je većina nasilnih zločina širom svijeta direktno povezano sa drogom.

Nafta

Ilegalna trgovina sirovom naftom zauzimala je najveći dio crnog tržišta. Naftne resurse i naftovode sabotirali su tajkuni crnog tržišta koji su zatim prodaju naftu u bačvama na crnom tržištu.. Crno tržište isporučuje više od 130 milijardi dolara sirove nafte.

Piratski softver

Nelegalne distribucije skupog softvera, programa, filmova, muzike i drugih oblika materijala sa autorskim pravima predstavljaju veliki izvor prihoda na crnom tržištu. Studija koju je sprovela organizacija Business Softvare Allianns navodi da je piratski softver eliminisao 2,4 miliona radnih mjesta i stvorio privredne aktivnosti u vrijednosti većoj od 400 milijardi dolara širom svijeta.

Reklama

Dijamanti i zlato

Crno tržište dijamanata i zlata godišnje generiše ogromnu ekonomiju vrijednu milijardu dolara. Krvavi dijamanti i zlato često se vade u ratnim zonama koristeći prinudni rad i prodaju se na međunarodnom tržištu radi finansiranja pobune ili ratnih aktivnosti.

Više od 20% ukupne proizvodnje prodaje se na međunarodnom crnom tržištu. Zemlje koje najčešće učestvuju u takvim aktivnostima su Angola, Obala Slonovače, Liberija, Sijera Leone, Republika Kongo, Kolumbija i Peru.

Kopije odjeće i kozmetike

Crno tržište lažne kozmetike i odjeće cvjeta i trguje replikama poznatih i trendova I brendova. Prodavci falsifikovanih proizvoda često kopiraju zaštitni znak robne marke i koriste ga za prikazivanje sopstvenog lažnog proizvoda.

Oni prodaju svoje falsifikate po mnogo nižim cijenama privlačeći ogroman broj kupaca. Upotreba ove kozmetike može rezultirati ozbiljnim medicinskim stanjima, alergijskim reakcijama, oštećenjima tkiva i infekcijama, jer ne postoje apsolutno nikakva pravila o njihovoj proizvodnji.

Reklama

 

Telegraf.rs

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu