FINANSIJE
FED “upumpava” 500 milijardi dolara u američku ekonomiju

Sredinom januara dolar bi mogao da doživi nagli pad, jer će Federalne rezerve SAD tokom mjesec dana „uliti“ skoro 500 milijardi u američku ekonomiju.
Analitičari smatraju da je miješanje Federalnih rezervi u finansijski sistem države dostiglo „epske“ razmjere zbog rastuće prijetnje za krizu u bankarskom sektoru, uporedivu sa onim što se dogodilo 2008. godine.
Prošle jeseni u Sjedinjenim Državama je iznenada izbila kriza likvidnosti: 16. septembra, zahtjevi banaka za kratkoročne kredite Federalnih rezervi odjednom su se skoro udvostručili — sa 27 milijardi na 53,2 milijarde. To je dovelo do povećanja kreditnih stopa sa 2,29 odsto na 4,75 odsto. Već sljedećeg dana banke su podnijele zahtjeve za kredit u iznosu većem od 80 milijardi dolara. Kratkoročne stope su skočile na deset odsto.
Pri tom, sama stopa federalnih fondova (po kojoj banke iz rezervi daju kratkoročne kredite drugim bankama) prvi put je premašila ciljani dijapazon Federalnih rezervi od 2,3 odsto i dostigla 2,35 odsto, piše Sputnik.
Dolari na međubankarskom tržištu nisu toliko mnogo vrijedjeli čak ni u jeku krize 2008. godine, a ni tokom pucanja „mjehura dotkoma“ 2002. godine.
Da bi se spasilo finansijsko tržište od paralize, Federalna banka rezervi Njujorka prvi put još od globalne finansijske krize, počela je da kupuje od banaka hartije od vrjiednosti (američke državne obveznice, obveznice federalnih agencija i hipotekarne obveznice), obezbijedivši priliv gotovine u ekonomiju. Samo za dva dana (18. i 19. septembra) finansijske vlasti su „ubrizgali“ u tržište 128 milijardi dolara.
U oktobru je šef Federalnih rezervi Džerom Pauel izjavio je da će regulator povećati kupovinu kratkoročnih hartija od vrijednosti i nazvao je to „tehničkim mjerama“, koje su neophodne za jačanje finansijskog sistema. Od 15. oktobra Federalne rezerve kupuju kratkoročne državne obveznice (rok je do godinu dana) na tržištu za 60 milijardi mjesečno.
U stvari, Federalne rezerve su pokrenule novi program popuštanja u količinama novca, što potvrđuje da regulator planira da do kraja decembra ostvari rekordnu likvidnost na međubankarskom tržištu. Kako proističe iz dokumenta koji je objavila Federalna banka rezervi Njujorka, od 16. decembra do 14. januara biće održano devet hitnih kupoprodajnih aukcija (prva za 50 milijardi dolara, a ostale za po 35 milijardi).
Na taj način Federalne rezerve će za mjesec dana „uliti“ u finansijski sistem države skoro pola biliona dolara.
„Naglo povećanje priliva novca na međubankarsko tržište potrebno je da bi se izbeglo ponavljanje skoka kratkoročnih kreditnih stopa na kraju godine“, objasnio je Džerom Pauel.
Analitičari su došli do zaključka da je septembarski kolaps na tržištu kratkoročnog finansiranja izazvan, jednim delom, nespremnošću četiri krupne banke da daju kredite.
„Posljednjih mjeseci aktivi primarnih kreditora usredsredili su se na državne obveznice, što je ograničilo njihovu sposobnost da obezbijede finansiranje u kratkom roku na tržištima kupoprodaje hartija od vrijednosti“, navedeno je u istraživanju Banke za međunarodna poravnanja (BMP).
U izvještaju nije ukazano koje tačno banke su oborile tržište, ali, kako je saopštio jedan od rukovodilaca „Fajnenšel tajmsa“, u pitanju su vodeći proizvođači na tržištu, uključujući i „JP Morgan“.
Svoj doprinos su dali i hedž fondovi, tako što su povećali potražnju za osiguranim finansiranjem. Oni sve češće koriste sporazume o kupoprodaji hartija od vrijednosti za arbitražne transakcije, kažu analitičari iz BMP-a.
Međutim, postoje i drugi, dublji uzroci krize. Na primjer, konstantno smanjenje bankarskih rezervi u posljednjih pet godina, koje se naročito ubrzalo nakon što je u avgustu usvojen zakon o produženju roka za dostizanje gornje granice državnog duga.
Od 14. avgusta do 17. septembra američko Ministarstvo finansija je potrošilo više od 120 milijardi dolara rezervi, smanjujući gotovinske rezerve najvećih banaka i, shodno tome, njihovu sposobnost da plasiraju sredstva na tržištu kratkoročnog finansiranja.
Situaciju pogoršava i bilionski budžetski deficit SAD, koji je uglavnom pokriven prodajom državnih obveznica. Ali sve je manje onih koji žele da kupe hartije od vrijednosti.
Prema zvaničnim podacima, državni dug SAD dostigao je 22,5 biliona dolara (106 odsto BDP-a). Sumnjajući u solventnost Vašingtona, najkrupniji kreditori postepeno odbacuju „najpouzdanije i najlikvidnije instrumente na svijetu“ — državne obveznice.
Prema mišljenju menadžera portfeljskih fondova, u takvoj situaciji kriza na tržištu kratkoročnog finansiranja će se samo pogoršati. I uskoro će Džerom Pauel zvanično objaviti novi krug smanjenja količine novca.
Iako sam šef Federalnih rezervi uverava da situacija na tržištu kratkoročnog finansiranja neće negativno uticati na cjelokupnu ekonomiju, ekonomisti sumnjaju u to. Ukoliko je taj segment zaista „pukao“, o čemu svjedoči zavisnost bankarskog sektora od svakodnevnih priliva likvidnosti, velika je vjerovatnoća da će se kriza proširiti na sva tržišta.
I ponašanje regulatora nosi sa sobom ozbiljne posljedice. Priliv nesigurnog novca podstaći će inflaciju i pokrenuti globalno slabljenje dolara.
Američka valuta se može suočiti sa naglim padom već u januaru, ozbiljan pritisak na kurs izvršiće porast bilansa Federalnih rezervi za deset odsto (na rekordnih 4,5 biliona dolara) za samo mjesec dana.
U „Goldman Saksu“ smatraju da Federalne rezerve neće odustati od pumpanja novca u ekonomiju.
„Tržištu je konstantno potreban priliv dolara zbog ogromnih emisija državnih obveznica radi pokrivanja budžetskog deficita“, konstatuju u banci, što znači da će američka valuta nastaviti da gubi na vrijednosti.
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM