PRIVREDA
Na zapadnom Balkanu počinje “rat” za gasovode
Region zapadnog Balkana bi narednih godina mogao postati područje geostrateškog “rata” u oblasti energetike, posebno kad se radi o gasnoj infrastrukturi.
Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko velikih svjetskih instituta, i sa istoka i sa zapada, spominju ovaj region, u kontekstu globalne borbe za unosno evropsko tržište energentima, kao jedno od glavnim geostrateških čvorišta u borbi za gasne koridore kojima bi se gas dopremao na evropska tržišta.
Na nedavno završenom samitu NATO-a u Londonu bilo je puno govora o potrebi jačeg investiranja u energetiku, a ovu oblast su čak i u zaključcima na samitu proglasili kao jedno od strateških područja u oblasti bezbjednosti.
“Nastavićemo raditi na povećanju otpornosti naših društava kroz obezbjeđivanje kritične infrastrukture za bezbjednost energetskog snabdijevanja”, naglašeno je u zaključcima.
Naime, EU pokušava obezbijediti veću energetsku diverzifikaciju izvora snabdijevanja, a Donald Tramp, američki predsjednik, u Londonu je ostalim članicama NATO-a poručio da moraju omogućiti veći pristup američkim proizvođačima gasa kako bi EU bila manje politički ovisna o Rusiji. U evropskim i američkim krugovima se, naime, ističe da Rusija koristi svoju poziciju najvažnijeg energetskog snabdjevača kako bi ostvarila politički uticaj na Evropu.
BiH je, uz Srbiju i Sjevernu Makedoniju, jedna od najovisnijih zemalja kad je u pitanju dobavljanje gasa, a u istoj grupi zemalja su još samo Bugarska, Moldavija, Bjelorusija, Letonija i Finska. Jedine evropske zemlje koje ni na koji način nisu ovisne o ruskim energentima su Španija, Portugal, Irska, Velika Britanija, Belgija, Danska i Švedska.
Varšavski institut je nedavno objavio podatak da zapadni Balkan godišnje konzumira oko tri milijarde kubnih metara gasa, dok je ukupna evropska godišnja potrošnja nešto malo manje od 200 milijardi kubnih metara, od čega iz Rusije dobavljaju oko 170 milijardi. Kako navodi institut, BiH godišnje potroši oko 230 miliona kubnih metara ruskog gasa, Sjeverna Makedonija oko 140 miliona, a Srbija je najveći potrošač s oko dvije milijarde kubnih metara.
Što se tiče našeg regiona, dva glavna nova pravca dolaze iz Turske, od kojih bi jedan – Turski tok – dopremao ruski gas, dok bi drugi kroz jadransko-jonski cjevovod, preko TANAP-a na Balkan dovozio azerbejdžanski gas.
SAD i EU preferiraju azerbejdžanski gas, jer su zabrinute da bi Turskim tokom mogao porasti uticaj Rusije u regionu, a EU investira u terminale za tečni gas, kako bi SAD mogla dovoziti svoj gas.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, zalaže se za dovođenje kraka Turskog toka u RS, ali ne blokira izgradnju i drugog gasovoda. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da je u interesu BiH diverzifikacija i dovođenje gasa iz što više različitih izvora.
“Glupo je da se mi utrkujemo i upoređujemo jedan ili drugi tok. Lično mi je svaki koji prolazi preko ove zemlje važan, jer na taj način možemo sebi obezbijediti sigurno snabdijevanje i čak možemo da ubiremo takse”, naveo je Šarović.
SAD su nedavno pokrenule inicijativu da radi povećanja vlastitog uticaja i suzbijanja uticaja Rusije u regionu pokrenu investicioni fond s ciljem investiranja u energetiku i druge oblasti u zemljama zapadnog Balkana, o čemu je nedavno govorio Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD, prilikom svjedočenja u američkom Kongresu.
“Ako želimo podržati zemlje zapadnog Balkana s ciljevima koje smo sami zacrtali, moramo pojačati naš vlastiti angažman i investirati u region, kako bismo ojačali partnerstva s ovim regionom”, rekao je Palmer.
Iz EU nam kažu da su obezbijedili čak milijardu evra za infrastrukturne projekte na zapadnom Balkanu i dodatne fondove za tehničku pomoć.
“Izgradnja efikasne energetske infrastrukture i energetske povezanosti preko cijelog regiona je jedna od šest prioritetnih inicijativa u novoj strategiji EU za podršku transformaciji zapadnog Balkana. Ona predviđa dodatne investicije EU od preko milijardu evra u daljem razvoju infrastrukture u zemljama regiona”, kažu oni.
Domaći stručnjaci mahom govore da ova vrsta zainteresovanosti za naš region znači samo da će cijene energenata padati narednih godina, što znači jačanje konkurentnosti balkanske i evropske privrede.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca